Čelnik Živog zida Ivan Sinčić u petak je ocijenio da afera s izgubljenim spisom u DORH-u pokazuje da u Hrvatskoj buja korupcija.
“Nemamo neovisne institucije, neovisno sudstvo ni policiju nego loše i razvaljene institucije i paraobavještajne zajednice koje šalju informacije politici, a onda se politika služi ucjenama da bi imala većinu kakvu sada ima”, rekao je Sinčić na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru izrazivši bojazan da je to tek početak.
“Nekada se govorilo da je ‘miš izija pečat’, a meni se čini da je ovdje ‘miš izija’ Brkićev spis. To su jadne izlike jer se na taj način najjednostavnije pokušava izbjeći odgovornost”, kaže Sinčić koji je uvjeren da je netko namjerno spis zagubio ili uništio i sada se želi sve zataškati.
Živi zid zanimaju imena i prezimena onih koji su imali pristup spisu i mogućnost uvida u njega. Nemoguće je da nitko nije kriv i da se zagubilo prilikom seljenja. Nismo mala djeca ni maloumni da pristajemo na takva objašnjenja, poručio je.
“Postavlja se pitanje tko je ‘mister x’, tko je taj koji je premostio pravosuđe i politiku, hrvatska javnost mora saznati tko je ta osoba. Ona mora biti sankcionirana, mora se poslati jasna poruka da zakoni u ovoj zemlji nešto znače”, istaknuo je Sinčić.
Komentirao je i tajne sastanke ministra Zdravka Marića i bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića ustvrdivši kako je Marić “nevjerodostojan čovjek i političar i lažljivac”.
Živi zid će dopuniti kaznenu prijavu protiv Marića
“Pitanje je koliko će još tajnih sastanaka isplivati za koje je Marić prvo tvrdio da nije sudjelovao na njima, a poslije se pokazalo suprotno. Mariću je davno trebalo biti izglasano nepovjerenje u Saboru, a nije jer je većina složena temeljem političke korupcije i on u tom sustavu opstaje”, kazao je Sinčić,
Najavio je da će dopuniti kaznenu prijavu protiv Marića novim informacijama kako bi “napokon netko u ovoj zemlji bio sankcioniran za nešto”.
Zastupnik Branimir Bunjac osvrnuo se na Vladin prijedlog Zakona o knjižnicama ocijenivši kako je iz njega očito da Vlada radi na “daljnjoj tendenciji smanjenja obrazovanja”.
Upozorio je da se predviđa privatizacija knjižnica što je nastavak “katastrofalne priče o koncesijama i outsourcingu” gdje se javno dobro daje u ruke privatnicima, što rezultira otkazima, smanjivanjem plaća, snižavanjem kvalitete usluga i višim cijenama za korisnike.
Davanjem knjižnica u privatne ruke smanjila bi se transparentnost. Knjižnice moraju biti neprofitne ustanove, a posebno je nevjerojatno da bi školske i sveučilišne knjižnice bile privatizirane, ističe Bunjac.
Smatra kako je ključni promašaj to što se predviđa da ravnatelji ne moraju biti stručne osobe, pa je zapitao hoćemo li dopustiti da nam knjižnice vode vodoinstalateri kao u Slunju i hoćemo li ugasiti studij knjižničarstva.
Bunjac sumnja da je riječ o smišljenom planu kako bi se od mladih stvorili poslušnici svedeni na razinu šegrta, kako predlažu HNS i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, te poziva Vladu da povuče “nepopravljiv i izrazito štetan prijedlog”.
