Zastupnik u Skupštini Unsko-sanske županije Razim Halkić iz SDP-a BiH izabran je za člana Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice u Cazinu, što je većina medija u Bosni i Hercegovini dočekala s podsmijehom, ali i upozorenjem kako se u toj zemlji manipulira s nacionalnim opredjeljenjem s obzirom da se prošloga tjedna borio za poziciju potpredsjednika skupštine iz reda Hrvata.
„U ovoj informaciji ne bi bilo ništa posebno zanimljivo da se ne radi o novopečenom hrvatskom zastupniku u Skupštini Unsko-sanske županije, koji je proteklog tjedna vodio ‘bitku’ za izbor predsjedavajućeg Skupštine, odnosno za funkciju koja pripada Hrvatima“, naveo je najčitaniji bosanskohercegovački portal Klix pokušavajući dočarati prevrtljivost ovoga zastupnika. Objavili su i dokument po kojemu je Halkić bio kandidat i na kraju izabran u lokalnu organizaciju Islamske zajednice u Cazinu.
Prošloga tjedna zastupnici Razim Halkić i Anel Šahinović posvađali su se jer se nisu mogli dogovoriti koji će od njih preuzeti poziciju dopredsjednika skupštine koja pripada Hrvatima što je potaknulo rasprave o političkim zloporabama s lažnim predstavljanjem.
U Bosni i Hercegovini gotovo u pravilu su pripadnici jedne vjerske zajednice ujedno i pripadnici istoga naroda. Tako su katolici u najvećem broju Hrvati, muslimani Bošnjaci a pravoslavci Srbi.
Jedan od dvojice Hrvata iz Unsko-sanske županije Razim Halkić i Anel Šahinović bit će birani i u Dom naroda Federacije BiH iz kojega je bira izvršna vlast u ovome entitetu, a na opasnosti od zloporaba stalno upozoravaju hrvatske stranke. S obzirom da su Bošnjaci većina u Federaciji BiH dovoljno je da izaberu 6 od 17 Hrvata u Domu naroda da mogu posve zaobići stranke koje podupire najveći broj Hrvata i uspostaviti vlast. To su i napravile u dva navrata 2000. i 2010. godine.
Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak izjavio je kako treba zakonski urediti ovo pitanje.
“Kada bi ljudi poštivali dobre običaje i moralne norme, to zapravo ne bi bilo ni pitanje i ne bi trebalo donositi zakone”, rekao je Čolak u izjavi za medije u Mostaru. Po njemu, zakonom bi se moglo urediti da najmanje u razdoblju između dvaju popisa pučanstva osobe ne mogu mijenjati nacionalnost za političko predstavljanje.
“Mislim da bi trebalo i to bi moglo dati odgovor (popis pučanstva) u određenim pitanjima. Očigledno, mi to moramo napraviti jer već sada imamo brojne, i to vrlo očite, zloporabe i manipulacije u političke svrhe“, rekao je Čolak i pojasnio kako je BiH zemlja s tri konstitutivna naroda i drugih građana zbog čega je važno ovo pitanje urediti.
„Evidentno je da neki ljudi svjesno izigravaju zakon ili koriste rupe samo kako bi se dočepali pozicija u vlasti koje im jednostavno ne pripadaju. Oni su se zato izjasnili određene nacionalnosti, ne zato što se osjećaju Hrvatima”, objasnio je Čolak. (h)
