Ne sporeći da hrvatskim potrošačima trebaju biti dostupni najviši standardi zaštite, saborski zastupnici u četvrtak su imali podijeljeno mišljenje hoće li im to osigurati izmjene Zakona o zaštiti potrošača koje je predložila Vlada, a najviše zamjerki imali su na račun teleoperatera.
Te instant izmjene ništa ne rješavaju, ocijenio je Miro Bulj (Most), one su važan iskorak, uzvraća nezavisni Tomislav Žagar koji pritom upozorava na ponašanje teleoperatera i poziva resornog ministra da im “ne popušta”
“Nemojte im popuštati, nemojte biti naivni da će operateri postupati tako, oni će sve učiniti da dokažu da je korisnik potvrdio ugovor”, rekao je Žagar komentirajući zakonsko rješenje po kojem će ugovor sklopljen na daljinu putem telefona ubuduće vrijediti tek nakon što potrošač dostavi potvrdu o suglasnosti.
Teret dokaza da je došlo do sklapanja ugovora bit će na prodavaču, a ne potrošaču, istaknuo je ministar gospodarstva Darko Horvat, tumačeći da će se osim klasičnim potpisom, suglasnost moći dati i elektroničkom poštom.
Predložit ću amandman da ostane potpis i eventualno drugi način, ali to neka propiše onda HAKOM svojim pravilnikom, ustrajao je Žagar.
Nigdje lošija usluga, a veća dobit
I Bulj ima zamjerke na račun teleoperatera. U većem dijelu Hrvatske loš je internet, nigdje lošiju usluge, a veću dobit teleoperateri nemaju nego u Hrvatskoj, ustvrdio je Bulj.
Ivan Šuker (HDZ) upozorava pak da su određeni teleoperateri nudili pakete u kojima je, primjerice, bila Liga prvaka, izgubili su licencu, no vlasnicima ugovora nisu ponudili nove s nižom cijenom. Jednostavno je nastavio naplaćivati, rekao je zastupnik. Na isti problem upozorava i Davor Vlaović (HSS) koji kaže da potrošač može raskinuti ugovor, ali na svoju štetu.
Oni ste tako bahato ponašaju, bio sam isključen devet dana, ne možete ni sa kim razgovarati, svugdje se javljaju automatske sekretarice, prenio je vlastito iskustvo Ivan Lovrinović (PH). Osvrnuo se i na podatak o 90 tisuća korisničkih prigovora na račune, ocijenivši da to nije incidentna, nego sistemska pojava. Predlažem drakonske kazne, poručio je zastupnik.
Ako ne štiti ministarstvo, kako će drugi?
I dok vladajući redom hvale ponuđene novosti kao one koje će dodatno zaštititi potrošače, Goran Beus Richembergh (Glas) je skeptičan. Nazvao sam “čuveni broj” u Ministarstvu gospodarstva na kojem birači mogu zatražiti pomoć, no nitko ih ne obavještava da im se poziv naplaćuje. Ministarstvo nema snimljenu poruku da se razgovor naplaćuje, a naplaćuje se, dakle, Ministarstvo ne radi temeljnu stvar, kako ćete onda drugi’, zapitao se.
Goran Aleksić (SNAGA) apostrofirao je ulogu udruge Franak, ističući kako je sama, iz članarina, financirala cijeli proces u slučaju Franak u kojem je potrošeno oko 350 tisuća kuna. To je rijedak takav primjer koji je, k tome, završio uspješno za potrošače, na Visokom trgovačkom sudu potvrđeno je da su banke ugovarale nepoštenu i valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu, rekao je Aleksić koji je u više navrata pitao ministra hoće li podržati zakon za obeštećenje tih dužnika nakon što završi sudski spor.
“Neću prejudicirati odluke, pogotovo ne sudskih procesa. Kad dobijemo pravomoćnu odluku suda, o njoj ćemo raspravljati”, odgovorio je Horvat koji je odgovorio i na neke dvojbe oko financiranja potrošačkih udruga.
Nije istina da Ministarstvo ukida financiranje, u ovoj godini dodijelit će 1, 4 milijuna kuna za podršku projektima udruga koje djeluju u području zaštite potrošača, udruge koje ponude inovativan projekt moći će dobiti od 20 tisuća do 70 tisuća kuna, financirat će im se i dva projekta, istaknuo je.
Natječaj je raspisan 21. prosinca, a otvoren je do 21. siječnja.
