Jeste li znali da Vaš društveni život može utjecati i na Vaše zdravlje? Prema nekim stručnjacima, druženje s prijateljima čini nas sretnijima, prijatelji nam podižu samopouzdanje, smanjuju stres i održavaju pozitivan pogled na život. Posebice kod adolescenata.
Svi se sjećamo svog prvog prijatelja iz djetinjstva, one osobe koju smo jedva čekali ugledati na školskim hodnicima i avantura koje smo s njim prošli. Djeci je prijateljstvo vrlo važan dio odrastanja.
– Utjecaj okoline daje nam ono što nas osim naše genetske predispozicije da se razvijemo u nešto vodi u tom željenom pravcu. Mi vidimo danas da razvojem tehnologije i razvojem društva sve manje djeca komuniciraju licem u lice, sve više putem medija, ističe spec. psihijatrije Domagoj Štimac.
Osobine poput društvenosti, altruizma i samopouzdanja, sve se pozitivno povezuju i razvijaju kroz prijateljstva.
– Ako nemamo taj utjecaj što vidimo jer sve više djeca igraju igrice u kojima nemamo emocionalnog, nego uglavnom koristimo racionalni dio mozga. Onda je pritisak na razvoj racionalnog dijela mozga puno veći tako da nerjetko mi koji se bavimo terapijom djece i adolescenata vidimo veliki disbalans između emocionalnog razvoja koji nekako kaska, i intelektualnog razvoja.
Istraživanja su pokazala da prijateljstva pomažu djeci u učenju o sebi samom i razvijanju vlastitog identiteta, a kako odrastaju također im oni pomažu u smanjenju stresa i nošenju s izazovnim iskustvima odrastanja, pogotovo u adolescenciji.
– Danas to je teže nego prije 50 godina kad su bile velike zajednice, djed, baka, tetak, tetka, sa svom svojom djecom i svi smo se igrali negdje na dvorištu s desetak djece oko nas različitih generacija i mi smo naprosto emocionalno bili pritisnuti da se prilagodimo različitim načinima ponašanja, ne samo vršnjaka, nego i djece koja su starija i one koja su nešto malo mlađa od nas.
Prijateljstvo se mijenja kroz odrastanje, nije ista razina odnosa koju ostvare djeca u vrtiću, u školi, pa kasnije na fakultetu i u odraslom životu. No nepobitno je da su nam prijateljstva potrebna.
Kad bih se malo našalio, svi mi ljudi smo zapravo narkomani dobrih osjećaja i želimo naći druge ljude s kojima ćemo to razmjenjivati, ajmo reći dilere dobrih osjećaja. I sad, kakav diler je dobar? Onaj koji ima dobru robu, onaj koji zaista zna dati kompliment i iskrenu povratnu informaciju i razmjenjivati to.
Prijatelji postanu osobe s kojima možemo graditi povjerenje i međusobno poštovanje, te kroz taj odnos rasti. Međutim, nisu svi odnosi takvi i ponekad oni koji nam se čine prijatelji zapravo od nas puno više uzimaju nego što daju zauzvrat.
– To je ono što se zove emocionalni vampirizam. Što je to zapravo, neki ljudi su hodajuće kante za smeće, skupljaju neke negativne emocije i imaju potrebu naći druge ljude s kantom za smeće i natjecati se tko ima više smeća. To možemo svakodnevno čuti kad netko kaže dogodilo mi se to i to strašno u životu, a druga osoba kaže nije to ništa što se tek meni dogodilo.
Prijateljstvo je danas sve rjeđe i zato sve vrijednije. Rašireni su instant odnosi zbog kojih se ljudi zapravo osjećaju usamljeno i zbog kojih pati njihovo psihičko zdravlje.
– Međuljudski odnosi su temelj, to je i obitelj, šira obitelj, ali i prijatelji koji su stup oslonac, noseći stup zaista mentalnog zdravlja jer što će ti sve ako nemaš s kim podijeliti, ako ne možeš razviti najbitniju stvar, a to je bliskost.
Zato, mobitel u ruke i dogovorite druženje s prijateljima koje odgađate već tjednima – jer prijateljstvo je snažan alat za očuvanje psihičkog zdravlja.
