Dok je u Hrvatskoj i dalje rijetkost, migrantsko poduzetništvo na zapadu postaje sve važniji gospodarski faktor.
Hrvatska je ugodno mjesto za život, s ugodnom klimom, visokom razinom sigurnosti i stabilnom ekonomijom, i zbog toga privlači useljenike iz trećih zemalja, kojima što prije treba olakšati uvjete za poduzetništvo, jer migrantsko poduzetništvo može donekle utjecati na problem nedostatka radne snage, ali i unaprijediti razvoj gospodarstva. Iako se radi o ogromnom potencijalu koji treba iskoristiti, svijest o tome gotovo i ne postoji, a Hrvatska nema nikakvu važeću strategiju useljeništva, nema sustava koji uključuje strance u društvo u gospodarstvo, štoviše migrantima je visokim taksama otežano osnivanje tvrtki, piše Poslovni.hr.
Istaknuli su to su sudionici okruglog stola o migrantskom poduzetništvu u organizaciji Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva CEPOR, na kojem su se uz stručnjake na područku migrantskog poduzetništva našli i rijetki useljenici koji su u Hrvatskoj razvili uspješan biznis.
U Velikoj Britaniji svako su sedmo poduzeće osnovali useljenici koji su poslodavci za čak 14 posto zaposlenih u zemlji. U Sjedinjenim Američkim Državama u posljednjih 20 godina udio migrantskih poduzeća porastao je s 13 na 28 posto, i gotovo 40 posto kompanija izlistanih na burzi osnovali su migranti. U Europskoj uniji boravi čak 37 milijuna ljudi rođenih u trećim zemljama, što je sedam posto stanovništva Unije. Poduzetničke aktivnosti migranata važan su čimbenik njihove uspješne integracije u društvo, no one se od zemlje do zemlje razlikuju.
“Poduzetnici migranti svojim poduzetničkim aktivnostima integriraju se u društvo zemlje u kojoj borave. Prema nekim studijama, migranti poduzetnici poduzetniji su od onih domaćih jer su samoregrutirani iz svojih domicilnih zemalja, obrazovaniji su, inovativniji i skloniji riziku od domaćih poduzetnika. Druge studije pokazuju da poduzetnici migranti imaju lošije perspektive opstanka od domaćih poduzetnika, budući da im nedostaje društveni kapital te imaju otežan pristup financijskim sredstvima jer ih institucije doživljavaju kao rizične klijente.
Pored navedenih, u Hrvatskoj su za razvoj migrantskog poduzetništva prisutne i administrativne barijere, primjerice, vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva koje osniva stranac iz trećih zemalja, mora prelaziti 100.000 kuna, što za mnoge predstavlja nepremostivu prepreku”, kazala je Mirela Alpeza, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva.
Naime, prema Zakonu o strancima, državljaninu treće zemlje dozvola za boravak i rad može se izdati ako vrijednost temeljnog kapitala javnog trgovačkog društva iznosi najmanje 100.000 kuna, odnosno 200.000 kuna ako je riječ o pokretanju obrta. Pritom moraju zapošljavati najmanje tri hrvatska državljanina, što je ozbiljna barijera za migrante. Kako bi se stvari promijenile, nužna je koordinacija između integracijskih te politika prema poduzetništvu.
Jan Brzozowski, profesor na Ekonomskom fakultetu u Krakowu ističe kako imigranti u zemlji domaćinu mogu uočiti nove prilike, stvoriti nova tržišta ili niše unutar postojećih. “Pritom, oni ne stvaraju radna mjesta samo za pripadnike svoje etničke skupine, već i za lokalno stanovništvo. Njihova visoka radna etika, odlučnost i kreativnost čine gospodarstvo zemlje domaćina konkurentnijim i pridonose dobrobiti cjelokupnog stanovništva”, poručio je Brzozowski, istaknuvši primjer Poljske koja je prije šest godina bila jedan od najvećih izvoznika radne snage u Europskoj uniji. “Mi smo prije šest godina pokrenuli javnu raspravo o ovim pitanjima, jer je iz Poljske je do 2012. godine iselilo oko dva milijuna ljudi, i shvatili smo da je spas u razvoju migrantskog poduzetništva.
Rat u Ukrajini ubrzao je stvari i danas u Poljskoj živi oko dva milijuna migranata iz Ukrajine, oni čine oko 10 posto stanovništva Krakova, pola studenata su Ukrajinci”, kaže Brzozowski. Za otvaranje tvrtke u Poljskoj, Ukrajinci moraju uložiti samo 1250 eura početnog kapitala, što bi trebalo olakšati poduzetništvo. Poljski stručnjak za migrantsko poduzetništvo Hrvatskoj poručuje da se pripremi na vrijeme te iskoristi potencijal koji može imati od migranata, te da im pomogne da se pokrenu, piše Poslovni.hr
