Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ustvrdio je u četvrtak da je ispunjeno svih 26 zahtjeva za poboljšanje položaja hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, predviđenih Subotičkom deklaracijom koju je u lipnju prije dvije godine potpisao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
“Mislim da se mi Srbi trebamo ponositi time šta činimo za poboljšanje položaja hrvatske manjine u Srbiji”, rekao je Vučić danas novinarima u Zrenjaninu i naglasio da je popis “100 posto završen” jer je država ispunila svih 26 zahtjeva.
Predsjednik Srbije u četvrtak nije pobrojao o kojim se konkretno zahtjevima radi, ali je najavio da će za 20 dana priopćiti koji su sve zahtjevi ispunjeni kako bi se Hrvati osjećali dobro u Srbiji i poštivali državu u kojoj žive.
Subotičku deklaraciju o unaprijeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske Vučić je, tada kao premijer Srbije, potpisao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović u Subotici 20. lipnja 2016. nakon što su zajedno posjetili predstavnike manjinskih nacionalnih zajednica Srba u istočnoj Slavoniji i Hrvata u Bačkoj.
Vučić je, početkom kolovoza, u kontekstu prijepora o različitim srpsko-hrvatskim pogledima na akciju Oluja, poručujući kako, unatoč tome, želi dobre odnose s Hrvatskom, pojedinačno pobrojao što je sve Srbija učinila sukladno njegovim ranijim dogovorima s predsjednicom Hrvatske i predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji.
Među ostalim, pobrojao je pomoć HKD Jelačić u Novom Sadu, uređenje kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, rješavanje problema mosta u Monoštoru, škola u Sonti i Subotici, mosta u Tavankutu, te ponuđenog rješenja za povrat hrvatskog doma u Sremskoj Mitrovici za koji Srbija nudi najam od jednog eura godišnje na 50 godina, a hrvatska zajednica želi vlasništvo.
Vučić je tada rekao da je postignut dogovor o većem sudjelovaju Hrvata u pokrajinskim tijelima Vojvodine i da se čeka prijedlog Hrvatskog nacionalnog vijeća za četiri osobe, te najavio da će pokrajinska vlada osigurati novac za etno manifestaciju Družijanca.
Srbijanski predsjednik tada nije spomenuo jednu od najvažnijih usuglašenih obveza – zajamčeno mjestu u parlamentu za Hrvate temeljem sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina iz 2004.
