Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro u srijedu je upozorio da se u Hrvatskoj ne poštuje privatno vlasništvo i naglasio kako je nužno riješiti problem vlasništva stanova u kojima borave zaštićeni najmoprimci i riješe imovinsko-pravni odnosi kako bi mogla početi obnova.
“Postoje neriješeni imovinsko-pravni odnosi kada je u pitanju dio imovine u nekim našim gradovima, posebice Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, koja je je u sklopu takozvane stambene reforme poslije Drugog svjetskog rata jednostavno oduzeta i vlasnicima i stavljena u drugu funkciju, kazao je Škoro na konferenciji za novinare nakon susreta s predstavnicima udruge ‘Vlasništvo i posjed’ s kojima je razgovarao o problemu obnove zgrada oštećenih u potresu u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci.
Ne želeći biti arbitar i pravnik, istaknuo je da samo želi skrenuti pozornost na činjenicu da su i s jedne i s druge strane ljudi. Na obje strane postoje određene potrebe i treba dobre političke volje da se takva situacija riješi, rekao je Škoro.
Istaknuo je da zaštićeni najmoprimci koji su u tim stanovima plaćaju najamninu 2,40 kuna po kvadratnom metru, što je zakonska odredba, dok istovremeno država koja je iznajmila određene stambene jedinice za smještaj stradalih u potresu plaća 70 kuna po kvadratnom metru.
U Zagrebu nakon potresa treba razmišljati kako pomoći ljudima i to smo napravili zakonom koji regulira obnovu, međutim, otežava je činjenica da u puno tih stambenih jedinica, posebice u užem centru Zagreba, imamo neriješene imovinsko-pravne odnose. Zakon kaže da se vlasnik stana mora suglasiti s obnovom, ali za nju mora i osigurati 20 posto sredstava, upozorio je Škoro.
Dometnuo je da ne zna koji bi to vlasnik stana koji nije u posjedu stana osigurao 20 posto novca i investirao u stan za koji je siguran da u njega neće ući.
Zakon je čak predvidio mogućnost da onda 51 posto drugih stanara prijavi obnovu i time vlasnika stana dovede u još jednu neugodnu situaciju, uz sve neugodne situacije u kojima je preko 70 godina, da mu se stavi hipoteka protivno njegovoj volji, napomenuo je.
Smatra kako je to moguće riješiti uz malo političke volje. Naravno da treba zaštititi najmoprimca, ali trebamo li mi kao suvremena, demokratska država koja se zaklinje u slobodno tržište poštivati i vlasnika i priznajemo li mi uopće privatno vlasništvo, zapitao je Škoro, dodavši da je takvih pokušaja bilo, ali je zadnji zakon Ustavni sud stavio izvan snage čime je nastavljena agonija.
“Zagreb u svom vlasništvu ima oko pet tisuća stanova, od čega ih je 900 bespravno useljeno, a Hrvatska ima 23 tisuće stanova. Ako postoji politička volja, to se može riješiti i zaštititi ljude koji su u tim stanovima, možda i ne svojom krivicom dovedeni u neobičnu i neugodnu situaciju, ali isto tako i ispoštivati privatno vlasništvo tako što bi se omogućilo korištenje nekih stanova koje u svom fundusu imaju i Zagreb i Hrvatska te da konačno postanemo civilizirana zemlja koja poštuje privatno vlasništvo”, poručio
Valja napomenuti, naglasio je Škoro, da postoji nekoliko sudskih odluka, posebice Europskog suda za ljudska prava u kojima se Hrvatsku direktno proziva da eklatantno krši ljudska prava kada je riječ o privatnom vlasništvu.
Hrvatska je u situaciji da već sada mora isplaćivati milijunske odštetne zahtjeve, što znači da hrvatski građani plaćaju nemar, neodgovornost i nepoštivanje vlastitih i zakona Europske unije zbog inertnosti naših političara, upozorio je.
Postoji velika opasnost da će vlasnici stanova podignuti brojne tužbe i onda ćemo govoriti o stotinama milijuna kuna plaćenim vlasnicima stanova koji su im oduzeti u komunizmu. Najvažnije je da krene obnova, a bit će nemoguće obnoviti sam centar Zagreba jer ti imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, ocijenio je Škoro.
