U mnogim djelatnostima u Hrvatskoj, pa tako i u građevini, već godinama običaj je isplaćivati dio plaće “na ruke” kako bi se izbjeglo plaćanja dijela poreza i doprinosa, pa možda i u tome leži objašnjenje ovako velikog postotka relativno niskih plaća u ovom sektoru.
Građevinski sektor već je nekoliko godina u prilično snažnoj ekspanziji. Cijene nekretnina rastu, što privlači investitore u nove stambene projekte. Osim toga, u tijeku su i brojni infrastrukturni radovi, financirani uglavnom iz EU fondova i u takvoj situaciji stvorila se velika potražnja za građevinskim radnicima.
Cijene građevinskih radova – pa i onih jednostavnijih – otišle su u nebo, a da bi uopće dobili majstora, za poslove pout postavljanja pločica ili bojanja zidova, formiraju se čak i liste čekanja.
Čak 40 posto radnika u građevinarstvu imalo plaću manju od 690 eura
No, ono što se ne uklapa u cijelu priču o ovom građevinskom boomu službene su plaće radnika. Iako službena statistika bilježi njihov dvoznamenkasti rast, one su i dalje znatno niže od hrvatskog prosjeka. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća radnika u sektoru građevinarstva u svibnju ove godine iznosila je 942 eura. Prosječna neto plaća na razini RH istovremeno je iznosila 1133 eura.
Do još zanimljivijih podataka dolazimo ako pogledamo strukturu zaposlenih prema visini neto plaće. Na stranicama Državnog zavoda za statistiku dostupni su podaci za ožujak 2022. godine – to je najnovije što imaju – koji pokazuju da je tada čak 40 posto zaposlenih u sektoru građevinarstva primilo neto plaću od tek 690 eura (5200 kuna) ili manje.
Ako uzmemo u obzir da je taj mjesec plaću u građevinskom sektoru obuhvaćenim statistikom primilo oko 84500 ljudi, znači da je za plaću manju od spomenutih 690 eura radilo 33800 ljudi, piše N1.
Tisuće radnika navodno ima manje od 500 eura
Plaće su podijeljene u 13 kategorija. Najveći postotak radnika, njih 16,8 posto imalo je neto plaću od 610 do 690 eura. U najnižoj kategoriji, do 497 eura, nalazilo se 4,6 posto, odnosno oko 3880 radnika. Sa druge strane, imamo i one čije plaće zvuče mnogo realnije, s obzirom na stanje na tržištu, pa tako u kategoriji od 955 do 1060 eura imamo oko 8 posto zaposlenih, a u kategoriji od 1060 do 1327 eura oko 12 posto zaposlenih.
U mnogim djelatnostima u Hrvatskoj, pa tako i u građevini, već godinama običaj je isplaćivati dio plaće “na ruke” kako bi se izbjeglo plaćanja dijela poreza i doprinosa, pa možda i u tome leži objašnjenje ovako velikog postotka relativno niskih plaća u ovom sektoru.
Komentar ovakve strukture plaća zatražili smo od Hrvatske udruge poslodavaca, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.
“Kreativni” načini isplate plaća
Predsjednica Sindikata građevinarstva Hrvatske Jasenka Vukušić kaže da radnici zapravo imaju veće plaće te je opisala “kreativne” metode kako se one isplaćuju.
“Radnici zasigurno imaju veća neto primanja, koja se isplaćuju na ime neoporezivih materijalnih troškova, kao što su naknade za dnevnice za terenski rad, odvojeni život, prehranu i prijevoz, kao i neoporezivih prigodnih nagrada, nagrada za rad i slično. Time se se nelegalno ‘pokriva’ i dio bruto plaće, naročito kad se radi o prekovremenom radu. Radnike se uvjerava – a što je najgore oni to i prihvaćaju – da su te neto isplate njihova plaća. Imamo saznanja da radnici s ‘gazdama’, uz bruto satnicu koja je obično malo viša od zakonske minimalne plaće dogovaraju i neto satnicu koja je puno viša”, kaže Vukušić.
Kolektivni ugovor prošle godine proširen na sve poslodavce u građevinarstvu
Građevinski sektor ima potpisan kolektivni ugovor, koji je u listopadu prošle godine proširen na sve poslodavce u graditeljstvu. Vukušić kaže da su kod posljednjih izmjena kolektivnog ugovora, u srpnju ove godine dogovorena povećanja osnovnih bruto plaća za 11 grupa složenosti poslova, koje se kreću od 780 do 2000 eura i to od početka rujna ove godine, kao i dodatna povećanja od ožujka sljedeće godine.
“Na osnovne plaće bi se trebali obračunavati svi ugovoreni dodaci na plaću, također u bruto iznosima – dodatak za staž, uvjete rada, prekovremeni, smjenski, noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom itd. Prema Zakonu o minimalnoj plaći za sektore gdje je proširena primjena kolektivnog ugovora – minimalne plaće su ugovorene plaće. Dakle, u građevinarstvu su to osnovne plaće po grupama složenosti sa svim ugovorenim dodacima i povećanjima”, pojasnila je Vukušić.
