Agencije za naplatu potraživanja, u javnosti nazvane utjerivači dugova, nisu pod nadzorom niti HNB-a niti bilo koje druge državne institucije, posao im cvjeta, a rad im je legaliziran Zakonom o obveznim odnosima – tako se mogu sažeti odgovori na brojne upite blokiranih građana koji su se donošenjem Opće direktive o zaštiti osobnih podataka ponadali da ih takve agencije više neće telefonski maltretirati jer ne bi smjele raspolagati njihovim podatcima, koje su otkupili od banaka i Fine.
Budući da su i Agencija za zaštitu osobnih podataka – kakve li ironije – i Fina glatko zaobišle europsku direktivu opravdavši pravo na distribuciju tuđih osobnih podataka isključivo nacionalnim zakonodavstvom, istim su se putem povele i agencije za naplatu potraživanja. Jer ako mogu tijela državne uprave, zašto ne bi mogle i privatne agencije?
Zaštićene tako sa svih strana, bez nadzora centralne banke, u Hrvatskoj posluje dvadesetak takvih agencija, a toliko im dobro ide da su čak osnovale i udrugu. Osim osobnih podataka građana, od banaka i teleoperatera otkupljuju dugove za svega 20 do 30 posto iznosa, a kažu da uspiju naplatiti oko 50 posto. Samo prošle godine banke su takvim agencijama prodale devet milijardi kuna teško naplativih kredita.
Na upit Dnevno.hr-a izdaje li HNB licencu za rad agencijama za naplatu potraživanja, iz centralne banke odgovaraju da je „HNB ovlašten za licenciranje kreditnih institucija (banaka, štednih banaka i stambenih štedionica), kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac“, ali ne i za spomenute agencije te dodaju da „HNB nije ovlašten za nadzor njihovog poslovanja“.
U HNB-u podsjećaju da je trgovanje teško naplativim kreditima regulirano Zakonom o kreditnim institucijama, dakle onima kojima HNB izdaje dozvolu, a pod čije licenciranje i nadzor istodobno ne spadaju agencije za naplatu potraživanja. Nedodirljivost utjerivača dugova ogleda se i u činjenici da im je jedina obveza, koju vrlo revno izvršavaju, obavijestiti dužnika da su oni otkupili njegov dug i da ste sada dužni njima.
Kreditni konzultant Vjeko Peretić napominje da je prodaja teško naplativih kredita postala trend u bankama i drugim financijskim institucijama jer, iako potraživanja prodaju za manje od trećine iznosa, to im se knjigovodstveno isplati. Udruge blokiranih i Živi zid svojedobno su tražili da se i dužnicima omogući da otkupe vlastiti dug za 20 do 30 posto njegova iznosa, no Peretić napominje da to nije moguće iz dva razloga: „Time bi se potaklo druge da ne plaćaju svoje dugove i kredite, a ni HNB ne bi dozvolio otpis takvih plasmana jer ni tehnički to ne bi bilo provedivo.
Osnova poslovanja takvih agencija omogućena je Zakonom o obveznim odnosima gdje se definira cesija, odnosno ustupanje potraživanja i sve agencije za naplatu potraživanja rade na tom principu“, pojašnjava Peretić dodavši da je sve legalno te da takve agencije nitko ne mora nadzirati.
Ovršenima ostaje tek naputak koji je na svojim društvenim mrežama objavila udruga Blokirani – da telefonski ili elektroničkom poštom zamole dotičnu agenciju da ih više ne uznemirava, ni njih niti njihove susjede te im uljudno objasne što doživljavaju kad ih njihovi zaposlenici stalno zovu telefonom, prenosi Dnevno.hr
