Unatoč procjenama da će novi, blaži kriteriji za dobivanje dječjeg doplatka dovesti do povećanja broja obitelji koje ostvaruju to pravo za 100.000, a broj djece primatelja za 150.000, nakon godinu dana primjene rezultati su višestruko skromniji.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, preko kojeg se isplaćuje dječji doplatak, broj obitelji u godinu dana povećao se tek za 19.000, a broj djece za 40.000, čime se broj primatelja izjednačio s brojem iz 2017. godine, navodi dnevnik.
Zbog ovakvog neočekivanog podbačaja mjere, kako su Jutarnjem potvrdili u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, do kraja godine ponovno će preispitati uvjete i redefinirati mjeru, što znači da je vrlo izvjesno da će se sljedeće godine ponovno povećati dohodovni cenzus.
“Nastavit ćemo intenzivno analizirati trend broja korisnika u drugoj polovici 2019. i, vrlo je izvjesno, poduzeti daljnje korake u cilju povećanja broja potencijalnih korisnika i broja djece koja ostvaruju pravo na doplatak za djecu” kažu u Ministarstvu.
Ublažavanje kriterija za dobivanje dječjeg doplatka, odnosno povećanje dohodovnog cenzusa, bilo je jedna od ključnih prošlogodišnjih demografskih mjera resornog Ministarstva.
Dohodovni cenzus – određeni iznos prihoda koji zarada obitelji po članu kućanstva ne smije prijeći, a da bi i dalje mogli dobivati dječji doplatak – nije se mijenjao 11 godina. Istovremeno su plaće i primanja obitelji rasla, zbog čega je iz godine u godinu značajno opadao broj obitelji koje ispunjavaju uvjete za ostvarenje prava na dječji doplatak i broj djece za koju ga primaju.
Tako je, primjerice, u lipnju 2008. dječji doplatak primalo 231.085 obitelji za 442.800 djece, a deset godina kasnije 132.531 obitelj za 256.715 djece. Razlog je razmjerno jednostavan: prosječne plaće u tom su periodu narasle 25 posto, a imovinski cenzus za dječji doplatak nije se mijenjao, donosi Jutarnji list.
