Iz godine u godinu u Hrvatskoj više ljudi umire nego što ih se rađa. Alarmantan je to sažetak podataka o prirodnom kretanju stanovništva koje je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku.
Od 2011. do 2013. ta je negativna razlika bila oko 10.000 osoba godišnje, a od 2014. prešla je i tu psihološku granicu, pa je 2015. čak 16.702 umrlo više nego što ih se rodilo, dok je 2016. ta razlika nešto manja, pa je umrlih lani 14.005 više nego rođenih.
Znači prošle godine, kada se rodilo 37.537, a umrlo ih 51.542, nestao je grad veličine Slatine.
Tako je u posljednjih pet godina rođenih manje od 232.000, a umrlih više od 300.000. Negativni prirodni prirast je oko 71.000 osoba, što znači da je u tom kratkom vremenu za demografska praćenja nestao grad veličine Zadra.
U mjesečnoj analizi, počevši od lipnja 2016., najcrnji je siječanj 2017., tada je čak dvostruko više umrlih (6441) nego rođenih (3232). Za demografa Stjepana Šterca ovaj je poražavajući trend očekivan.
“To je realnost Hrvatske. Nastavi li se ova silina iseljavanja i drugi negativni trendovi, za 10 godina prirodnim putem, samo prirodnim padom, moglo bi nestati više od 200.000 ljudi”, kometira demograf za Glas Slavonije.
Prema podacima s kojima raspolaže, od posljednjeg popisa stanovništva 2011. iz Hrvatske se iselilo 200 tisuća ljudi. Najviše ih je otišlo u Irsku, a potom Njemačku. Šterc također navodi kako nas je danas manje od četiri milijuna, unatoč pričama političara da nas je 4,2 milijuna.
Kad je riječ o gradovima i općinama, u svega 10 posto njih ima više rođenih nego umrlih. Najveća koncentracija prirodnog prirasta su u Zadarskoj, Splitskoj i Međimurskoj županiji te Grad Zagreb. Istočno od njega samo je pet općina s takvim trendom, a jedna od njih je i Voćin čiji prirodni prirast “drže” Hrvati s Kosova doseljeni 1992.
“Puno djece stil je života, stav da se tako slavi život. Donedavno su imali po 4 – 5 djece, a sada uglavnom troje”, kaže načelnik Predrag Filić dodajući kako je njihova politika da sufinaciranjem, odnosno svijim potporama, djecu prate od rođenja do fakulteta.
Inače, prema službenim podacima prosječna dob u Hrvatskoj je 43 godine, no Šterc procjenjuje da smo vjerojatno već prešli i tu brojku i da je to danas 45 godina.
Na upit koja bi dob bila optimalna, navodi primjer Irske kao relativno mlade nacije s prosječnom dobi od 38 godina. No, Šterc upozorava da sadašnjom demografskom politikom, trendovima i procesima nećemo uspjeti podići prag na onaj irski.
