U Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata bit će “snažni osigurači” kako prava iz tog zakona ne bi mogli ostvariti abolirani neprijateljski vojnici ili članovi njihove obitelji, rečeno je u petak u Karlovcu, na tribini uoči drugog čitanja zakona u Hrvatskom saboru.
Ravnatelj Uprave za pravne i stambene poslove Ministarstva hrvatskih branitelja Vladimir Bergman rekao je da će se to pravo ostvarivati kroz upravni postupak, uz provjeru svih okolnosti i isključivo uz medicinsku dokumentaciju Republike Hrvatske.
Predsjednica Udruge veterana Satnije Rebels Ana Kasunić izrazila je bojazan da će se pod odredbe tog zakona provući i agresorski vojnici, “četnici koji su došli u Hrvatsku ubijati i klati”, a Ferdinan Šipić ustvrdio je da neki od aboliranih neprijateljskih vojnika rade i u policiji.
“Oni su abolirani od kaznenog progona, ali su na popisu aboliranih neprijateljskih vojnika i mogu raditi u HEP-u ili negdje drugdje, ali ni oni niti pomagači, izvršitelji, suradnici ili poticatelji neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji, neće moći ostvariti status i prava iz ovoga zakona”, rekao je Bergman.
Zakon se ponajprije odnosi na roditelje poginule djece, koji zbog zaposlenja ili mirovine nisu mogli ostvariti pravo na invalidninu i na obitelji nestalih civila koje nisu mogle ostvariti prava ako nisu proglasili nestalog člana obitelji umrlim.
Zadovoljavanje je to pravde prema svima čiji su životi ugrađeni u temelje suverene i neovisne Hrvatske, poručio je Bergman.
Novost je i da će, prema novom Zakonu o hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, dob za starosnu mirovinu od 65 godina biti skraćena za broj godina provedene u ratu, dakle netko tko je bio pet godina punu će starosnu mirovinu moći ostvariti sa 60 godina. Dokazivanje statusa hrvatskog branitelja moći će se po izmjenama tog zakona obaviti brže, jer će se pri samom Ministarstvu utemeljiti liječničko povjerenstvo prvog i drugog stupnja.
Županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić iznijeli su podatke o proračunskim novcima kojima se sufinanciraju braniteljske udruge i tri bolnice: Dnevna bolnica za hrvatske branitelje u Karlovcu, Bolnica za produženo liječenje u Dugoj Resi i Opća bolnica i bolnica hrvatskih branitelja u Ogulinu.
Mandić je pri tom rekao da je nemjerljiv doprinos branitelja u društvenom životu Karlovca, te je istaknuo Hvidru i rad njihovog Skloništa za beskućnike, kao i doprinos više udruga u formiranju spomen-sobe poginulih hrvatskih branitelja u sklopu Muzeja domovinskog rata u kojem je tribina i održana.
Furdek Hajdin također je pohvalila rad 71 udruge proistekle iz Domovinskog rata koje djeluju u županiji i poželjela svima zajedništvo “kakvo nas je krasilo u ratu i kakvo nas danas krasi samo na sportskom planu”.
Na tribini je trebao biti i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ali nije došao jer je prethodni sastanak s braniteljima u Zagrebu na istu temu potrajao neplanirano dugo, rečeno je.
