Srbija i Hrvatska ušle su u četvrtak u novu fazu krize, produbljene odlukom srbijanske vlade da do daljeg uskrati gostoprimstvo hrvatskom ministru obrane Damiru Krstičeviću, kao odgovor Banskim dvorima koji su srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina prošlog tjedna proglasili nepoželjnim u Hrvatskoj.
Srbijanska vlada je “odlučila o mjerama reciprociteta Hrvatskoj, prema kojima potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Кrstičević do daljeg nije dobrodošao u Srbiju”, priopćeno je iz Nemanjine u Beogradu.
Ministar Кrstičević tu je odluku nazvao “neopravdanom” i dodao da ona više govori o Srbiji.
“Ministar Vulin i ja dva smo različita svijeta. Ja sam fokusiran na jačanje hrvatske vojske, domovinske sigurnosti. U svom poslu vodim se vrijednostima, odgovornošću i, najbitnije, nikad drugome ne činim nešto što ne bih da drugi čini meni”, rekao je Krstičević za TV N1.
On smatra da je odluka hrvatske vlade bila “opravdana”. “To je bio naš odgovor na provokaciju gospodina Vulina. To bi napravila svaka moderna država koja vodi računa o svojim nacionalnim interesima””, rekao je Krstičević.
Beogradski mediji posljednjih par dana nagađali su tko bi se s hrvatske strane mogao naći na popisu nepoželjnih, a licitiralo se s Krstičevićem i ministrom branitelja Tomom Medvedom.
Srbijanska vicepremiejrka Zorana Mihajlović čak je ocijenila kako bi, “da je srpska vlada reagirala na sve ono što se u prethodnom periodu čulo od strane članova hrvatske vlade”, po njezinom dojmu “možda pola hrvatske vlade imalo zabranu ulaska u Srbiju”.
No, Mihajlović je istodobno naglasila da “nisu dobre stvari koje se događaju u posljednje vrijeme”, ocijenivši kako “nacionalizam i s jedne i s druge strane donosi samo korak, ne jedan nazad, nego puno koraka nazad”.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je subotu uputilo notu srbijanskom veleposlanstvu u Zagrebu kojom osuđuje Vulinovu izjavu kako o njegovu dolasku u Hrvatsku “može odlučiti vrhovni komandant Vojske Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu odlučiti hrvatski ministri”.
Službeni Zagreb je spominjanje Vučića, “kao osobe koja odlučuje o bilo čijem dolasku u Hrvatsku”, ocijenio kao “neprimjeren i neprihvatljiv pokušaj negiranja suvereniteta Republike Hrvatske”, a sporna izjava Vulinu je donijela status “persona non grata”.
Premijer Andrej Plenković poručio je da Hrvatska ostaje “otvorena za dijalog sa Srbijom, ali i da čvrsto stoji na obrani svog dostojanstva, digniteta i zaštiti nacionalnih interesa”, a lične poruke uslijedile su i iz Srbije.
Vučić je odluku Zagreba nazvao je “nervoznom i ishitrenom” i najavio recipročne mjere. One su pretočene u odluku srbijanske vlade da na granici diplomatski spusti rampu Vulinovu kolegi po portfelju Krstičeviću, uz ocjenu da je prethodna odluka Zagreba “suprotna duhu dobrosusjedske suradnje i poštovanju temeljnih europskih vrijednosti, u koje spada i sloboda kretanja ljudi”.
I iz Beograda, jednako kao i u subotu iz Zagreba, odluku prati poruka kako “Vlada Republike Srbije ostaje opredijeljena izgradnji dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Hrvatskom, suzdržavajući se od postupaka koji mogu pridonijeti narušavanju odnosa sa susjedima”.
Dok dvije vlade razmjenjuju note i odlučuju tko je i zbog čega nepoželjan, mediji nagađaju što bi mogao biti sljedeći korak u, sad već posve evidentno novoj krizi u odnosima Srbije i Hrvatske.
Večernji list tako piše o mogućnosti da na protumjeru Beograda Zagreb odgovori povlačenjem veleposlanika iz Beograda, dok ruski portal Sputnjik najavljuje “diplomatski rat” između dviju susjednih država tvrdnjom da će i veleposlanica Srbije biti povučena iz hrvatske prijestolnice.
Službenih potvrda o mogućem povlačenu veleposlanika u diplomatskim krugovima obje zemlje zasad nema, a jedan je diplomat Hini kratko je prokomentirao: “Tko će ga znati”.
I ovdje bi se priča trebala vratiti na ovogodišnji početak “nove ere” u odnosima dviju zemalja, u veljaču ove godine.
Tada su dvoje šefova država, Kolinda Grabar Kitarović i njezin gost Aleksandar Vučić, u Zagrebu poručili da su spremni gledati u budućnost svojih naroda i raditi na boljitku odnosa, u interesu građana i novih generacija, premda svjesni da o prošlosti, i bliskoj i dalekoj, i dalje ne misle isto.
Krenulo se s nekoliko bilateralnih susreta, obostrano ocijenjenih uspješnim, najavljeni su pomaci u potrazi za nestalima, obećane nove aktivnosti u zaštiti manjina i sve je najavljivalo rastuće zadovoljstvo u uspostavi novog povjerenja.
Uslijedio je i “povijesni posjet” saborskog izaslanstva Skupštini Srbije, ali se pojavio čovjek iz skorije, očito nedovršene, povijesti, osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj.
Vrijeđajući saborsko izaslanstvo, a njegovi radikali su priopćili i da je gazio hrvatsku zastavu, Šešelj je isprovocirao prekid posjeta i povratak šefa Sabora Gordana Jandrokovića u Zagreb.
Hrvatska nije bila zadovoljna osudama službenog Beograda čiji su dužnosnici, od predsjednika Vučića, premijerke Ane Brnabić do predsjednice parlamenta Maje Gojković relativizirali Šešeljevo bahaćenje, uvrede i prijetnje.
Unatoč tom incidentu Hrvatska gospodarska komora iste je večeri, poslije petogodišnjeg prekida, ponovno otvorila svoje predstavništvo u Beogradu, uz poruku gospodarstvenika obje zemlje da je su ekonomija i interesi kapitala iznad politike.
Do koje mjere će Zagreb i Beograd nastaviti zatezati političke i diplomatske niti u svojim odnosima zasad se nitko ne usuđuje glasno prognozirati.
Dugoročni status quo nikom nje u interesu, a produbljivanje krize samo bi vratilo i Srbiju i Hrvatsku još nekoliko koraka unazad, na štetu svih građana obiju država kojima su najviši državni dužnosnici, još jučer, prognozirali bolju dobrosusjedsku budućnost i povoljniji položaj manjinskih nacionalnih zajednica.
Ovakvom politikom dnevno-partijskog potkusurivanja i koketiranja s ultranacionalizmom i šovinizmom, a bez dugoročnog državničkog promišljanja i mudrosti, ti se ciljevi ne mogu postići.
