Sustavi za pomoć u vožnji, automatsko kočenje koje prepoznaje pješake ili pametni sustavi za regulaciju brzine, trebali bi biti obvezni u novim automobilima, zatražio je Europski parlament u rezoluciji o poboljšanju sigurnosti na cestama usvojenoj u utorak, priopćio je Europski parlament.
Svake godine na europskim cestama smrtno strada oko 25 500 osoba, dok oko 135 000 osoba zadobije teške ozljede i to većinom (90% nesreća) zbog ljudske greške, navodi se u priopćenju.
Novi automatski sustavi za izbjegavanje i ublažavanje nesreća, poput automatskog sustava kočenja u slučaju nužde koji prepoznaje pješake i bicikliste, te smanjuje brzinu automobila kako bi se izbjegli sudari, mogu spasiti živote.
Pametni sustavi mogu također automatski regulirati brzinu i ispravljati smjer vozila, kad vozač nenamjerno napusti prometnu traku, već se nalaze u brojnim novim automobilima na cestama. Međutim, takvi sustavi danas su uglavnom rezervirani za skuplje ili samo neke, ograničene, modele.
Zbog brojnih korisnih karakteristika zastupnici žele obvezati proizvođače da automatski sigurnosni sustavi budu dio svih novih vozila.
Tri četvrtine novih vozila nije opremljeno s automatskim sustavima za sprječavanje nezgoda, a glavni razlog je njihov trošak. Kako uvođenje u automobile ne bi ovisilo o platežnoj moći građana, zastupnici predlažu da uvođenje istih treba postati obvezno.
“Bez obzira jesmo li vozači, pješaci ili biciklisti – svi griješimo. U tim slučajevima nam automatski sustavi pomoći poput tihih kopilota pomažu izbjeći nezgode“, kaže izvjestitelj Dieter-Lebrecht Koch (EPP, Njemačka).
“Svatko bi trebao moći kupiti takav automobil. Upravo zbog proširene primjene, cijena takvih automobila neće biti previsoka, a oni će biti samo malo skuplji“, objašnjava Koch koji je pripremio prijedlog rezolucije pod nazivom „Spašavanje života: poboljšanje sigurnosti automobila u EU-uˮ.
Zastupnici također, traže nultu stopu tolerancije na alkohol u krvi za sve „nove“ i profesionalne vozače.
“U 2016. godini 25 500 osoba u EU izgubilo je život u cestovnim prometnim nesrećama a 135 000 ljudi teško je ozlijeđeno što su zastrašujući podaci na koje europske institucije ali i države članice moraju snažno reagirati. Redovite kontrole vozača i cestovne infrastrukture moraju se provoditi radi sigurnosti za naše građane na europskim cestama.“ rekla je Dubravka Šuica.
„Sigurnost automobila ide ruku pod ruku sa sigurnošću na cestama i smanjenjem broja žrtava prometnih nesreća. Predložene inovacije doprinijet će većoj sigurnosti, kako vozača i putnika, tako i pješaka. Ovim pokazujemo kako nam je sigurnost građana na prvom mjestu te doprinosimo „Viziji nulaˮ o niti jednoj smrtno stradaloj osobi na europskim cestama do 2050,“ izjavila je Marijana Petir.
„Samo u 2016. u EU je 25 500 osoba izgubilo život u cestovnim prometnim nesrećama te da je još 135 000 osoba teško ozlijeđeno. Smatram da je veliki korak učinjen usvajanjem Direktive o e-pozivu kojom se od 2018. u sva vozila ugrađuje ustav koji u slučaju nesreće odmah poziva hitnu pomoć. Nužno je razvijati i preventivne mjere, prije svega borbu protiv alkoholizmom,“ rekla je Biljana Borzan.
„Godišnje na europskim cestama pogine čak 25.500 ljudi, a oko 135.000 je ozlijeđenih. Zadani cilj o 50% smanjenju broja žrtava do 2020. i „Vizija nulaˮ stradalih do 2050. daleko su od ostvarenja. Međutim, usvajanje ovog prijedloga dobar je korak naprijed. Potrebni su nam bolja cestovna infrastruktura, češće kontrole vozača te nulta stopa tolerancije na alkohol za mlade i profesionalne vozače!“ izjavio je Tonino Picula.
“Budući da svake godine na europskim cestama smrtno strada oko 25 000 osoba, a oko 135 000 osoba zadobije ozljede opasne po život, pozdravljam usvajanje Izvješća o povećanju sigurnosti na cestama. Države članice moraju osigurati učinkovite i redovite kontrole vozača i njihovih vozila. Smatram kako bi članice EU-a trebale podržati politiku nulte tolerancije na vožnju u alkoholiziranom stanju,” naglasio je Jozo Radoš. (Hina)
