Šest zastupnika oporbenih stranaka u Hrvatskom saboru zatražit će sazivanje tematske sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije na kojoj bi se raspravljalo o tužbama koje je Hrvatska radiotelevizija (HRT) podignula protiv svoje dvoje novinara, Hrvatskog novinarskog društva i drugih medija, potvrdio je u četvrtak član Kluba nezavisnih zastupnika Bojan Glavašević.
Uz njega, zahtjev za sazivanje sjednice potpisat će i SDP-ovci Nenad Stazić, koji je ujedno i potpredsjednik tog Odbora, Damir Tomić i Darko Parić, te Mostov Nikola Grmoja i GLAS-ov Goran Beus Richembergh. Zastupnici opozicije iskoristili su poslovničku mogućnost za sazivanje sjednice po zahtjevu trećine članova Odbora.
Nakon što prikupe potpise i prijedlog upute predsjedniku Odbora Andriji Mikuliću, što se očekuje u idućih nekoliko dana, on je dužan u roku osam dana sazvati traženu sjednicu, što znači da bi se sjednica trebala održati u drugoj polovini siječnja.
HRT je krajem prosinca prošle godine najavio tužbe protiv Sanje Mikleušević Pavić, predsjednice ogranka HND-a na HRT-u, zbog priopćenja iz rujna o preprodaji ulaznica Drage Ćosića za finale Svjetskog nogomenog prvenstva u Rusiji.
U priopćenju HND-ova ogranka također se propituje visoki honorar od pola milijuna kuna za serijal u vanjskoj produkciji “Je li moglo drugačije” o pretvorbi i privatizaciji, koji u ogranku smatraju dubioznim zbog “opravdavanja grabeža, korupcije i bezakonja”.
HRT je također tužio suspendiranog novinara Hrvoja Zovka, koji je aktualni predsjednik HND-a, te sam HND.
Javna televizija od svoje zaposlenice Mikleušević Pavić zbog priopćenja traži naknadu štete od 50.000 kuna, od Zovka traži 250.000 kuna “zbog povrede ugleda i časti” te od HND-a 200.000 kuna.
HND je, odmah po zaprimanju tužbi, reagirao konferencijom za novinare na kojoj je konstatirano kako su tužbe “nastavak represije koja se provodi na HRT-u”.
U vezi sve većeg broja tužbi protiv novinara i medija ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u četvrtak je najavila osnivanje Vijeća za medije koje bi imalo ulogu regulatornog tijela.
Na taj način ne bi jedini institut zaštite pojedinca bilo podizanje sudskih tužbi, nego bi postojao regulator u kojem bi stručne osobe ocjenjivale je li došlo do kršenja zakona, a time bi se smanjio i pritisak na medije, obrazložila je ministrica.
