Gradonačelnici i župani iz redova Hrvatske demokratske zajednice u petak su se okupili u Tuheljskim Toplicama na četvrtom seminaru “Lokalna uprava 2017. – 2021.” u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, a na taj su skup pozvali i gradonačelnike i načelnike iz Bosne i Hercegovine s namjenom zajedničkog definiranja lokalne problematike, iznošenja pozitivnih primjera i ponude konkretnih rješenja.
Na skupu će biti riječi o prijedlozima novih propisa u području financiranja lokalne i područne samouprave, decentralizaciji kao temelju bržeg gospodarskog rasta, novim propisima u financiranju regionalnog razvoja, o poljoprivredi i ruralnom razvoju te o mogućnostima financiranja iz programa europske teritorijalne suradnje.
Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je na prvo čitanje Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave prije par dana u Hrvatskom saboru gdje je, rekao je, bilo dobrih prijedloga koje će uzeti u obzir, te dodao da bi taj zakon trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018.
Provedbom zakona sav prihod od poreza na dohodak prepušta se jedinicama lokalne i područne samouprave.
Jačanje fiskalnih kapaciteta lokalne samouprave dobra je vijest za njih jer imaju i velike odgovornosti u smislu ispunjavanja decentraliziranih funkcija, ali isto tako i velike prilike, ocijenio je Marić.
Po njegovom mišljenju, lokalna samouprava vrlo je aktivna u korištenju europskih sredstava, a novim zakonom ojačat će njihovi fiskalni kapaciteti i za sufinanciranje projekata koji sigurno, istaknuo je Marić, mogu značiti novi i veći boljitak za stanovnike pojedinih gradova, općina i županija.
Na novinarsko pitanje je li kao ministar financija spreman saslušati pitanja i eventualne kritike lokalnih HDZ-ovih dužnosnika, ministar odgovorio je potvrdno.
Dobra stvar u zakonu je da značajno pojednostavljujemo cijeli sustav raspodjele. Zasad još uvijek imamo sustav raspodjele koji razlikuje četiri kategorije između pojedinih gradova, općina ili županija, uz vrlo složenu i kompleksnu raspodjelu sredstava poreza na dohodak, ocijenio je ministar te podsjetio kako je u proteklih 25 godina bilo 13 izmjena različitih propisa koji su regulirali raspodjelu financijskih sredstava.
“To sad pokušavamo ‘raspetljati’, taj gordijski čvor, da bude jedinstveni sustav raspodjele”, rekao je Marić te dodao da u prijedlogu stoji da u prihodu od poreza na dohodak udio općina odnosno gradova bude 60 posto, županija 17 posto, udio za decentralizirane funkcije 6 posto, a udio za fiskalno izravnanje 17 posto.
Naglasio je i da se osniva novi fond, fond izravnanja, koji gleda fiskalne kapacitete pojedinih jedinica lokalne samouprave i temeljem njihove gospodarske odnosno fiskalne snage čini raspodjelu.
“Mnogi gradovi, općine i županije će od 1. siječnja 2018. kalkulirati u svoje proračune značajnije iznose prihoda. Oni koji su, obzirom na specifičnosti postojećeg sustava i temeljem novog Zakona, u blagom minusu, država će to kompenzirati. Nitko neće biti na gubitku”, poručio je Marić.
Ministar Kuščević: Država je jaka koliko je jaka najmanja općina ili grad
Govoreći o Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i decentralizaciji, ministar uprave Lovro Kuščević istaknuo je da je Vlada svjesna “da Hrvatska nije jaka koliko su jaka njezina četiri regionalna centra, već koliko je jako njezino najmanje mjesto, općina i grad”.
Moramo stvoriti preduvjete, kroz decentralizaciju ili na drugi način, da jačamo naše općine, gradove i županije, da im funkcionalno i fiskalno damo nove ovlasti kako bi mogli ispunjavati zadaće koji se od njih očekuju, rekao je Kuščević te dodao da se novim zakonskim prijedlozima jača suradnja predstavničkih i izvršnih tijela kod donošenja najvažnijeg akta – proračuna.
“Uredili smo i niz drugih pitanja poput vijećničke naknade, dolaska na sjednice vijeća, omogućili smo općinama drukčiji unutrašnji ustroj kako bi što kvalitetnije ispunjavale svoje obveze kako bi naši sugrađani imali punu uslugu”, zaključio je Kuščević.
Voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Michael Lange naglasio je da su uvijek pomagali napore u implementaciji supsidijarnosti odnosno da se vitalne gospodarske i političke odluke donose na najnižim razinama uprave i tako budu najbliže građanima.
U poslijepodnevnim satima na skupu očekuju i dolazak premijera Andreja Plenkovića.
Ministar Kuščević je, na zamolbu novinara, prije skupa kratko komentirao najavu SDP-a o pokretanju postupka izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću rekavši da je to “demokratski, ali pucanj u prazno”. Hina
