Saborski Odbor za gospodarstvo u petak je većinom glasova podržao imenovanje Maria Banožića za ministra državne imovine, koji je kao prioritete u svom budućem radu naveo rješavanje problema registra državnih nekretnina i prodaje malih udjela države u pojedinim tvrtkama.
Mario Banožić, koji će naslijediti dosadašnjeg ministra državne imovine Gorana Marića, rođen je u Vinkovcima 1979. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu, nakon koje je upisao Ekonomski fakultet u Osijeku, a nakon stjecanja diplome iz marketinga i menadžmenta na osječkom Ekonomskom fakultetu magistrirao je i doktorirao 2013. godine menadžment. Banožić je i docent na osječkoj ekonomiji, a predavač je i vanjski suradnik na vukovarskom Veleučlištu Lavoslav Ružička.
Radio je u nekoliko vinkovačkih tvrtki, 2009. postaje voditelj Odsjeka za turizam i kulturu, a 2010. pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za ragionalni razvoj i međunarodnu suradnju Vukovarsko-srijemske županije. Na predloženi položaj ministra državne imovine dolazi s predstojničkog mjesta u Uredu državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Predstavljajući kandidata za novog ministra državne imovine, premijer Andrej Plenković ustvrdio je da s obzirom na svoj stručni i politički put Banožić ima sve pretpostavke da postane ministar državne imovine.
Kazao je da je državna imovina resor koji ima ogroman potencijal s ciljem jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, a kako su dosadašnjim aktivnostima željeli potaknuti brojne procese kojima bi se omogućilo bolje upravljanje državnom imovinom.
Izrazio je nadu da će Banožić, ukoliko dobije povjerenje Hrvatskog sabora, u svom radu dati svoj doprinos daljnjim postignućima u tom resoru, kao što je to učinio i njegov prethodnik Goran Marić, za kojeg je ustvrdio da je svojim angažmanom dao značajan doprinos da se počnu rješavati pitanja koja godinama nisu bila rješavana.
Banožić će na mjestu ministra državne imovine zamijeniti Gorana Marića, koji je u ponedjeljak podnio neopozivu ostavku. Marića su mediji sumnjičili zbog poslova s nekretninama – kupoprodaje stanova i zemljišta te ulozi u obnovi dijela franjevačkog samostana u Zagrebu, koji je prije osam godina pretvoren u studentski dom. Počeo ga je provjeravati i Uskok nakon otkrića portala Index o tome kako je Marić došao do stana u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu.
Predstavljajući se, Banožić je kazao da je s obzirom na dosadašnje pročelničko mjesto upoznat s aktivnostima Vlade u tom resoru, a smatra da će dati svoj doprinos svim onim inicijativama koje su počele mijenjati neadekvatnu situaciju kada je riječ o državnoj imovini.
U izjavi novinarima poslije sjednice odbora, Banožić je kazao da smatra da su dosadašnji rezultati, procesi i inicijative “jako dobri”, poručivši da će s njima nastaviti i dalje.
Po pitanju prioriteta, izdvaja rješavanje problema registra nekretnina i prodaje malih udjela države u pojedinim tvrtkama. Kada je riječ o potonjem, poručuje da će se tu napraviti puno značajniji iskorak, i u kontekstu procesa uvođenja eura, s obzirom da se s tim ciljem, kako su mediji ranije pisali, predviđa prodaja udjela u tvrtkama u kojima država ima do 25 posto dionica i nema kontrolni paket.
Na pitanje o nekretninskoj mafiji, o čemu ga je ranije na sjednici odbora upitao i SDP-ov Saša Đujić, Banožić je kazao da ne može prihvatiti pojam nekretninske mafije i kako se još nije susreo s njime.
“No, mogu se složiti s time da uistinu u posljednjih 30 godina nije postojao adekvatan odnos prema imovini RH te da imamo puno toga što se koristi bez neke zakonske osnove”, navodi Banožić. Zaključuje da tu postoje određeni interesi, no kako prvi treba biti interes države i građana da uživaju društveno dobro, a ako netko želi privatno upravljati s time – nema problema, no pritom sve treba staviti u jasan zakonski format.
Đujić je na sjednici upitao premijera i za pojašnjenje zašto je došlo do rekonstrukcije Vlade, na što mu je Plenković kazao da, s obzirom da spominje optužbe, on još nije vidio da je bilo koje tijelo podignulo bilo kakvu optužnicu protiv bilo koga.
Plenković je ustvrdio da je isključivo riječ o političkim pritiscima oporbe, koji su legitimni, no njega kao premijera smeta da sve te negativne teme zasjenjuju rad Vlade i u političkom smislu narušavaju njen reputacijski imidž, kao i njega kao premijera, te one ciljeve iza kojih zajednički stoje.
Stoga smatra da će ova rekonstrukcija maknuti s Vlade sve te negativne utjecaje, dodavši da pritom ne prejudicira bilo čiju krivnju.
Đujićev stranački kolega Joško Klisović izrazio je duboko neslaganje s time što je premijer Plenković napustio sjednicu odbora i otišao na idući saborski odbor, čime je on onemogućen postaviti pitanje premijeru kao predlagatelju člana svoje Vlade.
Stjepan Čuraj iz HNS-a podržao je novog ministra, a i istaknuo dobru suradnju s njegovim prethodnikom Marićem. HSS-ovac Davor Vlaović pak nije podržao Banožića za novog ministra, no ipak mu je savjetovao, s obzirom da dolazi iz Vukovarsko-srijemske županije, da tamošnje nekretnine preda na korištenje poduzetnicima za simboličnih jednu kunu ili samo za troškove režija, s obzirom da se u tim ruralnim krajevima često nitko i ne javlja na raspisane natječaje.