Unatrag 14 godina u hrvatske je otoke uloženo gotovo 24 milijarde kuna, prosječno 1,7 milijardi godišnje, istaknula je u srijedu Vladina predstavnica u Saboru izvještavajući o učincima provedbe zakona o otocima u 2018. i 2019. godini.
Most nije sudjelovao u raspravi, a njegova zastupnica Marija Selak Raspudić istaknula je kako je ova tema prevažna da bi se izvješćima o učincima provedbe raspravljalo nakon što je Sabor prošli tjedan raspravio izmjene Zakona o otocima.
“Da bi raspravljali o novom zakonu prvo je trebalo raspravljati o učincima, a ne obrnuto”, rekla je zastupnica.
To mišljenje dijeli i Anka Mrak Taritaš (Glas), koja raspravu o izvješću vidi kao priliku da se progovori kako ljude zadržati na otocima.
Treba, rekla je, vidjeti što se u predmetnoj godini učinilo da ljudima bude bolje, koliko se ulagalo u obnovljive izvore, u zaštitu okoliša, odlagališta.
HDZ izražava zadovoljstvo obujmom i učincima ulaganja države u otoke, oporba to ne spori, no traži da se u budućim izvješćima izdvoji što je stvarni učinak Zakona o otocima, a što redovna briga države.
Hrvatska sustavno brine za otoke
Hrvatska sustavno brine za svoje otoke, jasno se vidi tko je koliko u njih uložio, kažu HDZ-ove Danica Baričević i Branka Juričev Martinčev, koja prenosi i zahtjev otočana da se u zakonima uvaže posebnosti otoka.
Otoci, a 49 je naseljenih, pokazali su da politika, kada ima zajedništva, može davati dobre rezultate, kaže Josip Borić (HDZ), zadovoljan ulaganjima i države i sredstvima koja se povlače iz EU, obnovom flote, rješavanjem problema odlagališta.
Ne sporeći rast ulaganja u otoke u dvije predmetne godine, Mirela Ahmetović (SDP) to ne pripisuje samo učincima zakona, nego, u slučaju njenog otoka Krka, efikasnosti upravljanja Primorsko-goranske županije.
Nezadovoljna je što je Hrvatska pošta, koja bilježi rekordne dobiti, u otoke uložila samo 430 tisuća kuna i to za nabavu klima uređaja.
Sandra Benčić (ZLB) naglasak stavlja na ulaganja u kvalitetno obrazovanje. Ne samo u zgrade, nego i u opremu, materijale, kvalitetu školskih i izvanškolskih programa koje otočka djeca mogu pohađati, istaknula je, zauzimajući se da se određene novosti ponude baš njima.
Izvješće koje podnosite više je o ulaganjima, nego učincima, rekla je Vesna Vučemilović (DP) državnoj tajnici u Ministarstvu regionalnog razvoja Spomenki Đurić, zanimajući se za demografske trendove.
Broj stanovnika na otocima povećan za gotovo pet tisuća
Na razini 51 lokalne jedinice na otocima, u 2018. se broj stanovnika povećao za 4903 u odnosu na zadnju popisnu godinu 2011., navela je Đurić i istaknula da pozitivan trend u tom periodu bilježi čak 36 gradova i općina na otocima.
Najveća pozitivna odstupanja bilježe općine Vir, Šolta i Sutivan na Braču, pad broja stanovnika bilježe općine i gradovi s poluotoka Pelješca te otoka Korčule i Lastova, kazala je.
Državna tajnica naglašava da se iznos ulaganja u otoke svake godine povećava. To potvrđuje da država otoke prepoznaje kao područje posebnog interesa i velikih potencijala, istaknula je.
Đurić je navela da ulaganjima značajno pridonosi apsorpcija EU sredstava kroz strateške projekte, s 530 milijuna u 2017., na 1, 4 milijarde kuna u 2019. godini.
Među ključne strateške projekte navela je Pelješki most, ulaganja u izgradnju otočnih luka, u vodno-komunalnu infrastrukturu.
Đurić ja izvijestila i kako imamo 45 stalno ili povremeno naseljenih otoka, 51 pomorsku liniju, 58 domova zdravlja s ispostavama, 69 dječjih vrtića, 102 osnovne i 13 srednjih škola, 23 doma za starije i nemoćne.
