Raste nezadovoljstvo medicinskih sestara. Upozoravaju na netransparentnost najavljene privatizacije primarne zdravstvene zaštite, jer ih unatoč njihovu upitu od prije dva tjedna ministar zdravstva Milan Kujundžić još nije informirao o tome, iako su one jedan od važnih nositelja zdravstvenog sustava.
Privatizacija javnog zdravstva – je nova ideja ministra Kujundžića, ali noćna mora za medicinske sestre i pacijente. Primarna zdravstvena zaštita ne smije nestati iz domova zdravlja i otići u ruke koncesionara – apeliraju medicinske sestre.
“Onaj koji kupi prostor, onaj koji ulaže u svoj posao – taj i može to raditi. Međutim, prodavati ono što je državno, prodavati nas medicinske sestre, prodavati pacijente. To nije moguće”, kaže Dajana Subić iz Sindikata medicinskih sestara.
Ovakvim potezom, liječnici bi morali kupovati ordinaciju u kojoj žele raditi, a konkurencija u urbanim sredinama velika je. Zato će dio njih, ako ova ideja zaživi, posao morati tražiti negdje drugdje, na drugom kraju Hrvatske ili svijeta.
“Ako nam sva mladost ode van…Mi smo sve sestre gotovo pred mirovinom. Tko će vas čekati, tko će vas pratiti? Hoće li dolaziti radna snaga iz Rumunjske i Bugarske?”, pita se Brankica Marušić iz Sindikata medicinskih sestara.
Medicinske sestre koje rade u državnim bolnicama nemaju osnovne uvjete za rad, svakodnevno odrađuju prekovremene sate, ne primaju regres, a s godinama ne postaje lakše.
“Medicinske sestre, nažalost, one koje sam ja primjetila u KBC-u Split, odlaze u mirovinu prije navršenih 65 godina staža, jer su uvjeti za starije ljude nemogući”, kaže Silvana Ganza iz KBC-a Split.
“Plaće i mirovine nisu baš na nivou, što se tiče bolovanja, ne možemo otići, jer u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radi jedna sestra i jedan liječnik u timu, problem je za zamjene definitivno postoji”, kaže Marušić.
Mjesečna plaća medicinske sestre u prosjeku iznosi 4.500 kuna, nakon 40 godina radnog staža u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, njihova mirovina iznosi 2.400 kuna. Ni u privatnom sektoru nije bajno.
Hrvatsko zdravstvo ne ide u korak s europskim standardima. Dok je na tisuću stanovnika u Europi broj medicinskih sestara 8,3, u Hrvatskoj je ta brojka jedva 5. Novi udar mogao bi dovesti do kritičnog manjka medicinskih radnika
