Knjiga saborskoga zastupnika Miroslava Tuđmana (HDZ) “Druga strana Rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića” u kojoj su na osnovu brojnih izvornih dokumenata analizirani motivi i vrijednosti političke filozofije bivšeg predsjednika Predsjedništva BiH i predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) te strateški ciljevi kojima je težio predstavljena je u četvrtak u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu.
O knjizi (443 str.), u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, govorili su akademici Davorin Rudolf i Ivan Aralica, povjesničar Ante Nazor te autor.
Rudolf je istaknuo kako će čitatelji u knjizi, uz ostalo, naći odgovore na pitanja zašto se u BiH u razdoblju od 1992. do 1995. nije ostvario niti jedan plan međunarodne zajednice i UN-a o sprječavanju oružanih sukoba u toj zemlji, njezinom unutarnjem uređenju, zašto su sukobi tako dugo trajali te zašto je Izetbegović povukao svoj potpis s prvog mirovnog plana međunarodne zajednice Jose Cutileira, desetak dana nakon što ga je 18. ožujka 1992. godine osobno potpisao u ime Bošnjaka, zajedno s predstavnicima bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba.
Istaknuo je i da su rješenja u tom prvom mirovnom planu za BiH bila gotovo identična kao i u sporazumima koja su krajem 1995. godine dogovoreni u Daytonu, nakon tri i pol godine oružanih sukoba. “Da je Cutileirov plan ispoštivan možda se moglo izbjeći oko stotinu tisuća žrtava civila i vojnika”, kazao je Rudolf. Smatra da je kod Bošnjaka ključ za izlazak iz fatalnog labirinta u BiH bio u političkim doktrinama i strategijama Alije Izetbegovića, najutjecajnijeg čovjeka u BiH.
Drži i da Izetbegović nije kriv za oružanu agresiju Srbije na BiH, ali je odgovoran što su se unutarnji sukobi komplicirali, trajali dugo te se nisu rješavali na temelju konstitutivnosti triju najbrojnijih naroda u BiH. “To je knjiga o Izetbegovićevom programu demokratske, cjelovite i višepartijske države, ali unitarne BiH, bez tri konstitutivna naroda”, naglasio je.
Napominjući kako se korjeni Izetbegovićevih političkih doktrina i strategije nalaze u knjizi “Islamska deklaracija”, Rudolf je rekao i da je model za Izetbegovićevu BiH bio demokratska država građana bez nacionalnih naznaka za svaku naciju posebno u kojoj se odlučuje po načelu jedan građanin – jedan glas. Smatra da su zbog njegova neprihvaćanja učinaka povijesti i modernih političkih rješenja koja će osigurati visoki stupanj državotvornosti i samostalnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba u BiH te upornog zagovaranja građanske, unitarne i dominantno islamske BiH došlo i do “nesretnih oružanih bošnjačko-hrvatskih sukoba”.
Da je Izetbegović htio biti lider građanske BiH, a bio je lider samo Muslimana pri čemu Hrvatima i Srbima nije priznavao ni status nacionalnih zajednica rekao je i Aralica ocjenjivši da su njegovi (Izetbegovićevi) ideali bili konfuzni u provedbi, nepošteni prema druga dva naroda i neiskreni prema međunarodnoj zajednici. Dodao je i da je ušao u rat s Hrvatima, a da niti u jednom trenutku nije bio spreman preuzeti odgovornost za njegove posljedice.
Aralica smatra da je Izetbegović prihvatio savezništvo bivših komunista i oficira JNA, unitarista i ateista kojima je unitarna BiH bila nadomjestak za unitarnu Jugoslaviju, nije priznavao naciju kao nezaobilaznu kategoriju u europskoj politici te je, odabravši rat, “prešao Rubikon” kao sredstva postizanja ciljeva unitarne države. Pri tome je, drži Aralica, svaku unutarnju artikulaciju BiH doživljavao kao podjelu države te je u tu svrhu “sam izmislio podjelu BiH između Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu”.
Nazor Tuđmanovu knjigu zbog obilja izvornih dokumenata drži izuzetno važnom kako bi se događaji u BiH 90-ih godina iz percepcije prebacili u znanstveni okvir. “Stravični su razmjeri neznanja koja u Hrvatskoj imamo o stradanju Hrvata u BiH, posebice staranjima Hrvata u središnjoj Bosni u napadima Armije BiH”, naglasio je i dodao da je središnjoj Bosni etnički očišćeno više od 150.000 Hrvata i ubijeno oko 1700 ljudi.
Knjiga, dodaje, sadrži sve relevantne dokumente i izjave o doktrini i strategiji Alije Izetbegovića.
Promocija knjige koju je izdala Hrvatska sveučilišna naklada bila je izuzetno dobro posjećena, a između ostalih bili su Vladimir Šeks, Zlatko Tomac, Zdravka Bušić, Mladen Markač, Ljubo Ćesić Rojs, Nevenka i Stjepan Tuđman.
N/H
