Gostujući u Točki na tjedan TV N1 predsjednica Kolinda Grabar Kitarović između ostalog je komentirala i odnose Hrvatske sa Srbijom.
Treba li Hrvatska uvjetovati Srbiji daljnje otvaranje pregovora s Europskom unijom rješavanjem otvorenih pitanja, zakona o univerzalnoj jurisdikciji i na pitanje nestalih?
Ta će se pitanja svakako otvoriti u okviru određenih poglavlja, posebno poglavlja 23 i 24. Kao što znate, jedna sam od osoba koja inzistira na njihovom rješavanju mimo tog procesa, jer to su uostalom pitanja koja nitko drugi neće riješiti za nas, nego Hrvatska i Srbija. Tu je potreban dijalog, a za dijalog je potrebno dvoje. Iznimno sam razočarana što nema napretka po pitanju nestalih. Riječ je o obiteljima koje polako umiru, članovi tih obitelji, koji već godinama i desetljećima čekaju zatvaranje tog poglavlja svog života, jedan kutak, mjesto gdje mogu položiti svijeće, porazgovarati sa svojim najmilijima.
To je po meni duboko humano i humanitarno pitanje i ne treba ga povezivati niti s univerzalnom jurisdikcijom niti s bilo čime drugime i rekla bih da postoji malo više političke volje i u Srbiji, reći ću to sad otvoreno, jer stavila sam u konačnici svoj politički kredibilitet u te odnose sa Srbijom i Vučićem.
Je li vas Vučić preveslao po tom pitanju? Obećavao je veći napredak.
Ne bih rekla da je preveslao, ne volim takve izraze, ali da se ništa nije dogodilo, nije se ništa dogodilo. Mislim da je njegova namjera, kad je rekao da to želi rješavati bila iskrena, što ga sputava u ovom trenutku ne znam, ali to svakako treba riješiti.
Treba li i uvjetovati otvaranje ili zatvaranje tog poglavlja tim pitanjem?
Na ovaj ili onaj način će se to pojaviti, zato što strategija za proširenje, kao uvjet ulaska država naših susjednih na prostoru jugoistoka Europe, postavlja i rješenje bilateralnih pitanja. Bilateralna pitanja između Hrvatske i Srbije, osim pitanja granice, jesu i pitanja nestalih i pitanja arhiva, sukcesije, univerzalne jurisdikcije i tako dalje. I mislim da što se prije krene u njihovo rješavanje, da tim bolje, jer ne treba se nitko zavaravati da će izbjeći rješavanje tih pitanja, uostalom, Hrvatska ih je i sama morala riješiti i na tome ćemo ustrajati.
Ustrajat ćemo, ustrajat ću i ja, zajedno u odnosu i prema Srbiji, ali isto tako i prema drugim kolegama iz Europske unije i iz Europske komisije. U konačnici, rješavanje tih pitanja jest na dobrobit građana i s jedne i s druge strane granice.
Jeste li zadovoljni, ministrica Pejčinović Burić je rekla da Hrvatska u ministarstvu ima ljude koji prate taj proces pristupanja Srbije Europskoj uniji. Jeste li zadovoljni kako se to radi?
Htjela bih reći da poglavlja 23 i 24 će ostati jako dugo otvorena. Sigurno će trebati godine dok Srbija ne ispuni uvjete. Tu je i pitanje statusa manjina i tako dalje. Ja razumijem da je samoj Europskoj uniji to jedan od prioriteta, rješavanje pitanja između Beograda i Prištine, odnosno Srbije i Kosova, pa čak i zbog činjenice da nekoliko europskih država još uvijek nije priznalo neovisnost Kosova i da bi rješenje tog pitanja zapravo uvjetovalo i rješenje nekakvog prijepora u okvirima same Europske unije. To jest bitno za stabilnost cijelog prostora, ali ne treba zanemariti druga otvorena pitanja. Hrvatska mora ustrajati u svojim nacionalnim interesima. Ja vjerujem u europski projekt, isto tako sam uvjereni transatlanticist, dakle vjerujem u NATO, ali prije svega moramo voditi računa, izvršavati, boriti se za hrvatske suverene nacionalne interese, koristiti apsolutno svaki forum i činjenicu da smo sada članica Europske unije kako bi se riješila preostala otvorena pitanja na korist naših državljana. /N1/
