Na kraju travnja u Hrvatskoj je bilo gotovo 329 tisuća blokiranih građana, čiji je dug iznosio više od 42 milijarde kuna. I broj građana i njihov dug porasli su u odnosu na prošlu godinu.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović rekla je na okruglom stolu posvećenom problemu 330 tisuća blokiranih hrvatskih građana da je postojeći ovršni zakon duboko nepravedan i neodrživ zbog čega bi umjesto najavljenih izmjena bilo bolje pripremiti potpuno novo zakonsko rješenje.
Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran bila je tema okruglog stola na kojem su u Uredu predsjednice Republike sudjelovali ministri financija i pravosuđa te predstavnici Hrvatskog sabora, akademske zajednice i udruga, javlja HRT.
Rasprava je prema riječima predsjednice pokazala da je ovršni zakon duboko nepravedan i neodrživ jer ovršenike najblaže rečeno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na vjerovnike zbog čega su nužne njegove izmjene ili, bolje, priprema novog ovršnog zakona kako bi se omogućila ravnopravnost, zaštitilo najsiromašnije i vratilo povjerenje u pravosuđe.
Predsjednica također smatra da je uz jačanje prevencije potrebno intervenirati u ovlaštenje Fine, koja prilikom zahtjeva za naplatu blokira sve računa dužnika čak i u slučaju kad na samo jednom računu ima dovoljno novca za podmiriti iznos tražbine.
Osnivačica Projekta Blokirani Deblokirajmo Hrvatsku Miriam Kervatin, koja je vodila raspravu, rekla je da se problem blokiranih generira od 2011., kada je posao blokiranja dužnika preuzela Fina koja je provela više od 7,8 milijuna ovrha.
Krajem 2010. bilo 25 tisuća blokiranih, a već krajem 2011. njih 166 tisuća. Dug je u siječnju 2011. iznosio šest milijardi kuna, a danas iznosi 42 milijarde i raste. Zabrinjavajuće je da je krajem 2014. iznos ukupnog duga blokiranih premašio dug privrede, što se nikad nije dogodilo u svijetu, pa ni u najzaostalijim krajevima, rekla je Kervatin.
Zbog nezaustavljivog rasta duga blokiranih Hrvatska je došla u situaciju da ovrhe brže od mača kroje demografsku strukturu Hrvatske, upozorila je Kervatin.
Demografi Stjepan Šterc i Anđelko Akrap upozorili su da je problem blokiranih jedan od ključnih razloga iseljavanja i nestanka Hrvatske. Šterc kaže da je država Hrvatska u 2017. ušla s najvećom smrtnosti otkad postoji. U travnju je bilo najmanje rođenih, a rodnost je u odnosu na lani smanjena za čak 15 posto. Šterc, koji je i sam bio blokiran, rekao je da su faktoring kuće ušle u dug hrvatskih građana bez pravnog propisa koji je Hanfa trebala donijeti i da je taj dug prodan za 10 ili 15 posto vrijednosti. Po njegovim riječima dug su bili spremni otkupiti iseljenici, da su imali partnere u Vladi.
100.000 građana blokirano zbog duga do pet tisuća kuna
Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić rekao je da je u Hrvatskoj prema podacima Fine blokirano sto tisuća građana zbog duga do pet tisuća kuna. Upozorio je da mala blokada nije i mali problem jer dužnici više ne mogu platiti ni jedan račun pa upadaju iz blokade u blokadu. Smatra da zbog toga treba donijeti propis po uzoru na Austriju ili Sloveniju, gdje se ovrhe vode pred sudovima, čime se dobiva ustavnost postupka, usklađenost s europskom poveljom o pravima građanina i znatno smanjuje troškove.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da se izmjenama ovršnog zakona planira propisati da se ne može prodati nekretnina ispod određenog iznosa kao i da jedina nekretnina ne može biti premet ovrhe, a ako ipak dođe do ovrhe, da onda država ovršeniku omogući smještaj. Namjera je također dignut cenzus neovršivog dijela plaće ili mirovine s dvije trećine na tri četvrtine.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da se 95 posto slučajeva odnosi na dugovanja koja sežu preko godinu dana i da se najviše duguje bankama i financijskim institucijama, preko 50 posto, dok država u tom dugu sudjeluje s 12,3 posto.
Makroekonomist Branimir Lokin smatra da se nalazimo u situaciji u kojoj unutarnji dug preko fenomena blokiranih daje mogućnost da pokrene gospodarski rast unutar dvije godine za jedan ili dva posto jer će s oslobađanjem dugova porasti kupovna moć.
Predstavnica Hrvatske udruge banaka Helena Ilić smatra da prije rješavanja problema treba vidjeti po kojoj su osnovi i u kojem roku nastali dugovi te tko su osobe kojima treba pomoći. Dodala je da žele aktivno sudjelovati u rješavanju problema, ali i da moraju novim generacijama omogućiti razvoj, a da ne diskriminiraju građane koji na vrijeme plaćaju svoja zaduženja.
Predsjendik Hrvarske udruge agencija za naplatu potraživanja Matija Arapović rekao je da je prevencija najvažnija i upozorio da agencije nisu uspjele ući u državne strukture kako bi dužnike obavijestile o dugu, što je, kazao je, vrlo važni jer je to korak prije ovrhe.
