Craft – vrhunsko zanatsko pivo – polako osvaja hrvatske znalce, a 80-ak proizvođača tog piva koje se u nas počelo znatnije proizvoditi tek prije pet godina sanja o većem tržišnom kolaču i porastu tržišnog udjela sa sadašnjih dva do tri posto na deset posto za nekoliko godina.
Uspoređivati obično industrijsko lager pivo s craft pivom isto je kao uspoređivati parizer s vrhunskim pršutom, odgovorit će prosječni pivski znalac na pitanje koja je razlika između industrijskog lagera i vrhunskog crafta. Prošlo je nešto više od pet godina otkad je otvorena prva craft pivovara u Hrvatskoj. Craft ili zanatsko pivo polako je ali postojano osvajalo tržište, a danas, prema podatcima predsjednika Grupacije malih nezavisnih pivovara Hrvatske Kreše Marića, ima 80-ak malih pivovara koje ga proizvode.
U Hrvatskoj se, inače, na godinu popiju 83 litre piva po stanovniku, uključujući turiste (Česi su rekorderi sa 143 litre), a proizvede ga se oko 3,4 milijuna hektolitara (po tome smo na 22. mjestu u EU). Tijekom velikih sportskih natjecanja, poput sadašnjeg Europskog prvenstva u rukometu, potrošnja se piva kod hrvatskog puka udvostruči u odnosu prema “običnim” danima.
Potrošnja i proizvodnja crafta – zanatskog piva iznosi od dva i tri posto u odnosu prema ukupnoj potrošnji i proizvodnji, kaže Marić i dodaje kako je od 2013. do danas ta proizvodnja otvorila najmanje 400 radnih mjesta.
“Dok neke velike pivovare otpuštaju radnike, crafteri ih zapošljavaju”, kaže Marić i dodaje kako ne misli da su mali nezavisni pivari trn u oku onima velikima.
“Craft pivarstvo diže vrijednost cijelog pivarstva, njegov imidž i kompletnu industriju, pa u zadnje vrijeme i velike pivovare sve češće počinju proizvoditi craft piva”, ističe.
Iako su craftovi i u nas sve poznatiji, oni nemaju ni približnu moć oglašavanja kao veliki pivari. Reklamiraju se usmenom predajom, na festivalima i predavanjima, nerijetko izravno upoznaju potrošače s onim što rade. Osim toga, uz manjak reklame, njihov je proizvod – jer je prvorazredan, s najboljim sastojcima – znatno skuplji od običnog lagera. To je nerijetko nepremostiva zapreka prosječnome hrvatskom kupcu, no pravim znalcima nijedna cijena nije previsoka.
Bogatija tržište bolje reagiraju – u Italiji, gdje prije deset godina nije bilo nijedne, kaže Marić, više je od tisuću malih nezavisnih pivovara, a u Sloveniji ih je više od 130.
“Craft se može piti u svako doba dana, uglavnom se ne pije u velikim količinama i za nj se može primijeniti ona stara reklama ‘pij malo – pij dobro’. Vjerujem da će za par godina tržišni udjel crafta dostići desetak posto, naravno tu računam i na male nezavisne proizvođače i na velike pivovare koje će se znatnije posvetiti craftu. U međuvremenu bi se trebali razviti lanci distribucije i otvoriti specijalizirane prodavaonice koje će naš proizvod držati na hladnome i tamnom mjestu. Treba uspostaviti hladni lanac… Držanje craft piva na toplim policama nije rješenje, ali valjda će se i to promijeniti”, ističe Marić.
Po njegovu mišljenju, proces osnutka malih nezavisnih pivovara nije završio pa njihovu ekspanziju možemo očekivati i sljedećih nekoliko godina. Istina, neke od njih su u međuvremenu propale, ali i dalje ih se više otvara nego zatvara.
Matija Mrazek suosnivač je Varionice (uz Davora Simičića), jednog od prvih proizvođača hrvatskog crafta. Godine 2014. postavljeni su temelji za craft pivarstvo, tada su se otvarale neke od danas najjačih tvrtaka. Počeli su u malom iznajmljenom prostoru u Međimurju, a lani su se preselili u veliki u Pisarovini, vrijedan dvanaest i pol milijuna kuna, s tim da su iz europskog fonda “Konkurentnost i kohezija” nepovratno dobili 4,8 milijuna ili 45 posto ukupne investicije. Nova hala prostire se na tisuću metara četvornih, a kapacitet joj je 40.000 litara piva na mjesec. Danas za proizvode Varionice zna svaki poznavatelj craft piva.
“Tržište craft piva se širi iako su njegovi ljubitelji često orijentirani na lokalne proizvođače. Još je dosta prostora za napredak. Nama prodaja ide dobro, najviše smo orijentirani na Zagreb, gdje se naš proizvod nudi u ugostiteljskim objektima, a u zadnje vrijeme sve više i u trgovačkim centrima”, rekao je Mrazek.
Istaknuo je da zbivanja vezana uz craft teku u dobrom smjeru te da u SAD-u, nakon 40-ak godina proizvodnje, craft ne uzima više od 20-ak posto tržišta.
Cijenu proizvoda, u koju su ukalkulirani prvorazredni sastojci te radna snaga, vidi kao ograničavajući čimbenik za brži i bolji razvoj.
“Nekome, doduše, uopće nije bitno što pije i pije najjeftinije pivo, ali bolji poznavatelji ne gledaju na cijenu jer znaju što dobivaju. Nisu svi potrošači isti, neki su, naravno, više platežne moći, a ostali će si priuštiti craft pivo kad im to financije dopuste”, istaknuo je Mrazek.
Pionir craft scene u Hrvatskoj Andrej Čapka, direktor Zmajske pivovare, također je istaknuo da smo malo tržište. Zmajska pivovara osnovana je 2013. godine, a danas ima 14 zaposlenih. I Čapka očekuje stabilan rast i razvoj crafta u sljedećih nekoliko godina.
“Tržište postaje sve zrelije iako u idućim godinama ne treba očekivati ekspanziju kakva se događala zadnjih pet godina. Craft će rasti iz godine u godinu, ali više ne takvom brzinom”, rekao je Čapka i zaključio da je još “dosta prostora za napredak”.
