“Prelazimo u najtežu fazu prelaska s kune na euro”, istaknula je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, za HRT.
“U ovim zadnjim trenucima banke imaju jako puno paralelnih poslova. Osim prelaska, imamo konverziju kredita, depozita, platni promet, a uz sve to moramo naravno držati i najviše sigurnosne standarde”, kazala je Perko i dodala da, što se tiče samog prelaska u novogodišnjoj noći, neko kraće vrijeme kreditne kartice neće raditi, a malo duže vrijeme neće raditi debitne kartice.
“Govorimo o satima, ne o danima. Tako da oni koji planiraju imati neke transakcije tijekom te noći neka se opskrbe gotovinom. Tijekom dana 1. siječnja će se polagano u funkciju vratiti internet bankarstvo i platni promet. Već 2. siječnja trebalo bi sve funkcionirati u svim bankama”, istaknula je.
Potvrdila je da su bankomati u posebnom režimu od 15 prosinca do 15. siječnja.
– Bankomati se postupno gase, kako bi se mogli pripremiti za euro. Neko prolazno vrijeme mjerimo početkom godine. Od ukupno 4.000 bankomata, 1.300 bi ih trebalo biti aktivno 31. prosinca i oni će davati kune. Od 1. siječnja trebalo bi biti aktivno 2.700 bankomata koji će davati eure. U ovom prijelaznom razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja građani mogu dignuti na bilo kojem bankomatu debitnim karticama gotovinu bez naknade. Na karti bankomata, na stranici HUB-a, pokazuje se koji su bankomati aktivni, istaknula je Perko.
Dodala je da su dvije granice za besplatnu zamjenu valute na bankama – vremenska i količinska.
“Još cijelu 2023. će se moći bez naknade kune mijenjati u eure. Količinska granica je 100 komada novčanica i 100 komada kovanica. Za više će se naplaćivati naknada ili neće, ovisno o pojedinoj politici poslovne banke”, kazala je Perko.
– Devizni računi ostaju, jedino što se mijenja automatizmom je da se na kunskim računima prebacuje iznos kuna automatski u eure. Dakle, kunski račun postaje eurski, multivalutni ostaje multivalutni. Kod nekih banaka gdje je isti IBAN kod kunskih i multivalutnih danas, oni će se spajati, kazala je Perko.
– Oni kojima devizni račun više ne treba imaju 60 dana da bez naknade zatvori račun, istaknula je Perko.
– Krediti se automatikom prebacuju u eure. Sljedeće rate stižu u eurima i tu ne bi trebalo biti problema. Banke su poslale svojim korisnicima obavijesti, kazala je Perko i dodala da smo u procesu rasta kamatnih stopa koji traje već duže vrijeme.
– U 2022. godini Europska središnja banka je već četvrti put podigla kamatnu stopu. Prošli tjedan za 50 baznih bodova. Najave su da će vrlo vjerojatno biti i dalje rasta kamatnih stopa. Ništa se krucijalno s Novom godinom ne mijenja. Ovo je samo jedan kontinuitet. Kod nas je samo ublažen rast kamatnih stopa zbog efekta uvođenja eura. To je još jedna prednost uvođenja eura u Hrvatskoj. Kamatne stope sad rastu blažim intenzitetom. Ono što građani mogu očekivati je da su oni koji imaju fiksnu kamatnu stopu u sigurnoj zoni, ne događa se ništa. Od onih s promjenjivom kamatnom stopom, njih je oko 36 posto, najgore će proći oni kojima je kamatna stopa vezana za Euribor. Oni bi možda mogli razmisliti o prelasku na fiksnu kamatnu stopu. Potražnja kredita je i dalje na manje više jednakoj razini. No naravno, sve ovisi o budućim trendovima, zaključila je Perko.
