Suđenje bivšim dužnosnicima Katalonije, optuženima za pobunu protiv Španjolske, koje bi moglo trajati tri mjeseca te izazvati tenzije počinje u utorak u Madridu.Sudski proces protiv dvanaestero Katalonaca koji su u listopadu 2017. organizirali referendum o nezavisnosti pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika, a zatim na temelju rezultata sudjelovali u izglasavanju uspostave samostalne republike Katalonije, najznačajnije je suđenje u Španjolskoj u zadnja četiri desetljeća.
Posljednji put se ondje sudilo za pobunu protiv države 1982. nakon neuspjelog pokušaja državnog udara. Pukovnik Antonio Tejero zapucao je iz pištolja u parlamentu u Madridu gdje je ušao u pratnji oko 200 pripadnika civilne garde dok su tenkovi bili spremni za izlazak na ulice. Taj pokušaj vojnog državnog udara je propao a Tejero je bio osuđen na maksimalnu zatvorsku kaznu od 30 godina.
U utorak, 36 godina kasnije, španjolsko državno odvjetništvo traži 25 godina zatvora za Oriola Junquerasa, bivšeg potpredsjednika vlade Katalonije. Među ostalim optuženima nalazi se osmero consellera (ministara) katalonske vlade, bivša predsjednica katalonskog parlamenta te dvojica lidera nevladinih organizacija. Njima prijete nešto niže zatvorske kazne također za pobunu, neposluh i korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio španjolski ustavni sud.
Većina ih se nalazi oko godinu dana u pritvoru te će ih ispitati sedmero sudaca u glavnoj sali suda u Madridu. Tijekom suđenja koje bi moglo trajati do kraja svibnja, a presuda biti donesena na ljeto ili jesen bit će ispitano oko 600 svjedoka. Među njima i bivši španjolski konzervativni premijer Mariano Rajoy, koji je bio na vlasti u vrijeme referenduma, predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent i gradonačelnica Barcelone Ada Colau.
U ponedjeljak popodne bile su pojačane mjere sigurnosti, uklonjeni koševi za smeće oko zgrade suda te su zabranjena okupljanja i prosvjedi u okolici.
Katalonska vlada je 1. listopada 2017. organizirala referendum o nezavisnosti unatoč zabrani ustavnog suda i španjolske vlade. Prema ustavu donesenom 1978., nakon što je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju, Katalonija je dobila svoju vladu, parlament, policiju, škole i upotrebu vlastitog jezika kao službenog no ne i mogućnost referenduma o punoj samostalnosti. Prema tumačenju ustavnog suda zabranjeni su referendumi u 17 pokrajina, od kojih je jedna Katalonija.
Stanovnici su, međutim, izašli na birališta a slike policije koja pendrecima i gumenim mecima rastjeruje birače ispred ulaza te uzima biračke kutije obišle su svijet. Intervenirale su španjolska nacionalna policija i civilna garda nakon što katalonska policija nije spriječila glasovanje. Zagovornici ostanka pod Španjolskom uglavnom su bojkotirali referendum.
Na temelju rezultata je u parlamentu u Barceloni, gdje većinu mjesta drže zagovornici nezavisnosti, bila izglasana uspostava republike Katalonije. Ona međutim nije zaživjela na terenu budući da je vlada u Madridu posegnula za izvanrednom mjerom iz ustava te preuzela direktno upravljanje nad pokrajinom na obali Sredozemnog mora.
Pri tome je otpustila katalonsku vladu te sazvala izvanredne parlamentarne izbore u Kataloniji. Katalonska vlada nije pozvala stanovnike na pružanje otpora. Prije i nakon proglašenja pozivala je na mirne i nenasilne masovne prosvjede.
Na novim izborima održanima dva mjeseca kasnije opet su pobijedile stranke koje zagovaraju samostalnost Katalonije.
Nekoliko bivših članova vlade predvođenih predsjednikom Carlesom Puigdemontom otišlo je u inozemstvo odmah nakon izglasavanja republike te su zajedno s onima koji su ostali u Barceloni optuženi za pobunu. Puigdemonta je Belgija odbila izručiti te on iz mjesta Waterloo kraj Bruxellesa vodi međunarodnu kampanju u korist nezavisnosti.
Oni koji su ostali pritvoreni su i sprovedeni na sud gdje će biti ispitani u nadolazećim danima. Zagovornici nezavisnosti tvrde kako su oni „politički zatvorenici“ nad kojima se provodi represija dok unitaristi i španjolska vlada ističu da je riječ o „zatvorenim političarima“ koji su prekršili zakon.
Aktualna katalonska vlada traži njihovo puštanje na slobodu a također i predsjednik parlamenta u Barceloni u kojem pobornici dogovornog i međunarodno priznatog referenduma imaju većinu mjesta. Tvrde da je optužba za pobunu neopravdana jer tijekom procesa prema izglasavanju nezavisnosti nisu koristili nasilje.
Španjolski premijer Pedro Sánchez, koji je uz potporu katalonskih stranaka u lipnju izabran za premijera, pokušao je ublažiti tu kvalifikaciju. Odvjetnici vlade optužili su ih samo za neposluh i nezakonito korištenje javnog novca no državno odvjetništvo je ostalo pri optužbi za pobunu.
Suđenje počinje dan prije glasovanja o proračunu u španjolskom parlamentu gdje je Sánchezovoj manjinskoj vladi ponovo potrebna podrška katalonskih stranaka. Kako bi ih pridobio prošli tjedan im je ponudio dijalog preko posrednika, a oni su zatražili da to bude međunarodno nepristrana osoba.
Dio Sánchezovih socijalista se međutim pobunio protiv premijera, bojeći se da bi na regionalnim i lokalnim izborima u svibnju mogli izgubiti pozicije zbog takve odluke prema Kataloniji, dok je španjolska oporbena desnica organizirala u nedjelju masovne prosvjede u Madridu optuživši Sáncheza za izdaju. Smatraju da bi time izjednačio status Španjolske i Katalonije.
Tisuće španjolskih zastava zavijorile su se na prosvjedu na Trgu Kolumba, u središtu Madrida, udaljenom stotinjak metara od suda. To je mjesto jedno od najupečatljivih simbola monarhije budući da se ondje nalazi divovska zastava Španjolske te spomenik Kristofora Kolumba. Deseci tisuća prosvjednika tražili su jedinstvo Španjolske i ostavku Sáncheza, a prosvjed je bio ujedinio tri stranke centra i desnice koje su sazvale najmasovnije okupljanje od kada su socijalisti došli na vlast.
Socijalisti su odgovorili kako nikada nisu namjeravali učiniti ikakav ustupak koji bi povrijedio ustav i cjelovitost Španjolske.
Sánchez je zatim prekinuo dijalog s katalonskom vladom te će sasvim izgledno u srijedu propasti njegov prijedlog proračuna nakon čega bi trebao sazvati prijevremene izbore za proljeće.
Katalonska vlada je pak poručila da neće odustati od prava na samoodređenje naroda a još ranije je pozvala Katalonce na generalni štrajk i masovne prosvjede budu li bivši dužnosnici osuđeni. Tijekom idućih tjedana očekuju se prosvjedi i Katalonaca i zagovornika cjelovitosti Španjolske.
Suđenje bi moglo završiti pred početak ljetne sezone kada na pješčane plaže Katalonije dolaze tisuće stranih turista. Katalonija je turistički i gospodarski motor Španjolske gdje nastane 19 posto svih proizvoda i usluga.
Suđenje koje će početi u 10 sati u utorak pratit će i deseci inozemnih novinara. Katalonska vlada se bila obratila brojnim međunarodnim institucijama uključujući i Ujedinjene narodne tvrdeći da se vodi nepošteno suđenje protiv ljudi koji su svom narodu pružili mogućnost da izrazi svoje mišljenje na biralištima. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, odgovorila je kako je Španjolska demokratska zemlja u kojoj će imati pravedno suđenje te da je potrebno poštivati njen ustav.
Suđenje će sa zanimanjem pratiti i neki dijelovi Europe poput Škotske, Farskih Otoka i Korzike sa sličnim težnjama o samostalnosti. U Madridu su na brojnim zgradama istaknute španjolske zastave dok u Kataloniji mnogi stanovnici nose žute vrpce, simbol zahtjeva za puštanjem na slobodu optuženih dužnosnika.
(Hina)
