Je li pad broja pobačaja u Hrvatskoj stvaran ili je crna ekonomija pobačaja na zahtjev u cvatu, pitanje je koje se nameće nakon objave izvješća Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u RH 2016. prema kojemu je nastavljen trend smanjenja broja pobačaja koji traje već 15 godina.
Prošle godine prijavljena su 6.904 pobačaja što je znatan pad u odnosu na 2015. godinu kad su zabilježena 8.362 prijevremena prekida trudnoće. Tijekom 2016. godine zabilježeno je 2.520 legalno induciranih pobačaja dok ih je prethodne godine bilo 3.002 – a ako pogledamo podatke za 2000. godinu kada su zabilježena 7.534 legalno inducirana pobačaja pad je još jasnije vidljiv, pokazuju podaci HZJZ-a o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj.
No za pravu sliku o tome zašto pada broj pobačaja treba zaviriti iza golih brojki, a “ova neobično važna i kompleksna problematika koju nam kolege iz HZJZ-a već godinama serviraju pod nos, zahtijeva od sviju koji se bave reproduktivnim zdravljem fertilne populacije ozbiljnu analizu, naročito u vezi s nevjerojatnim porastom neuspjelih, a željenih trudnoća”, ističe ginekologinja Jasenka Grujić.
“Prema statističkim podacima za 2016. broj induciranih (izazvanih) pobačaja u Hrvatskoj je bio 2.520, a spontanih (ovdje mislim na sve one trudnoće koje nisu završile porodom) bilo je čak 4.384. Dakle, broj induciranih pobačaja pada ili zbog izvrsne educiranosti fertilne populacije, ili zbog masovne uporabe sigurnih kontraceptiva, a to nikako nije slučaj (prevalencija upotrebe hormonalnih kontraceptiva je tek oko 10 posto). Vjerojatnije se radi o odljevu u ilegalu o čemu je bilo i napisa u novinama.
Mislim da su ipak i napori profesije, nas većine ginekologa i ginekologinja, značajno doprinijeli smanjenju broja pobačaja, barem u vezi s nastojanjima da hormonalna kontracepcija bude dostupnija”, smatra Grujić.
