Premijer Andrej Plenković otvorio je 47. sjednicu Vlade osvrnuvši se na to da se netom prije sastanka vratio s ministricom vanjskih poslova Marijom Pejčinović Burić i ministricom gospodarstva Martinom Dalić iz Trsta sa sastanka na vrhu Berlinskog procesa.
Taj sastanak bio je vrlo sadržajan i s bogatim programom koji ima za cilj staviti fokus gospodarski razvoj zemalja JI Europe u u kontekstu politike proširenja Europske unije i pristupnog procesa. Dobro je da je Hrvatska za tim stolom. To je bila jedinstvena prilika za čelnike nama susjednih država da razgovaraju s ključnim članicama EU. Smatram da je ovaj proces koji je ove godine okončan događajem u Trstu i za vrijeme “talijanskog dijela incijative” bio je vrlo koristan.
Za nas je posebno bio relevantan jučerašnji posjet Ljubljani i razgovor sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom. Razgovarali smo o otvorenom graničnom pitanju. Slovenija je i dalje pri tome da se nastoji provesti odluka Arbitražnog suda, a pozicija Hrvatske je definirana izjavom Vlade od prije nekoliko tjedana, ali i odlukom Hrvatskog sabora, da je Hrvatska izašla iz arbitražnog procesa zbog krivnje Slovenije te da presudu ne smatramo obvezujućom.
Pokazali smo signal političke zrelosti i odgovornosti i kao Vlada i kao čelnici vlada da otvorimo dijalog. Naš je stav da tijekom rujna, kada očekujem uzvratni posjet kolege Cerara, pripremimo niz otvorenih pitanja koja postoje u odnosima između Hrvatske i Slovenije te da pokušamo dogovoriti hodogram njihova rješavanja, jer oni opterećuju odnose dviju država dugi niz godina.
Puno toga nas povezuje nego što bi nas trebalo razdvajati, rekao je Plenković i dodao – zato ćemo kao Vlada nastojati u jednom smirenom, razboritom i racionalnom argumentiranom dijalogu težiti ka nalaženju rješenja.
Osvrnuvši se na zajedničku sjednicu Vijeća ministara i Vlade RH u Sarajevu, kazao je da je to bio referentan, povijesni događaj u odnosima RH i BiH. Potpisano je pet kvalitetnih sporazuma, naveo je Plenković.
Cijenim ove velike uspjehe koje smo ostvarili proteklog vikenda u Poljskoj na sastanku UNESCO-a, kada je pet kulturnih dobara ušlo na popis svjetske baštine.
