Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) za razdoblje 2021. – 2026. je Vladin plan za reformu i transformaciju Hrvatske, rekao je premijer Andrej Plenković na predstavljanju NPOO-a u četvrtak nakon sjednice Vlade.
Nacionalni plan od 2021. do 2026. godine sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna. Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu i četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti.
Za dijelove NPOO-a koji sadrže obrazovanje, znanost i istraživanje, radno i socijalno zakonodavstvo, zdravstveni sustav te obnovu zgrada nakon potresa, ukupna procijenjena vrijednost ulaganja iznosi 18 milijardi kuna.
“Ovaj plan oporavka je u biti naš plan za reformu i transformaciju”, istaknuo je premijer Plenković predstavljajući Nacionalni plan.
Plan za oporavak i otpornost Republike Hrvatske će pridonijeti razvoju kvalitetnog sustava obrazovanja i znanosti, poticanju izvrsnosti i inovativnosti djece i mladih, kao i znanstvenika, osmišljavanju novih i inovativnih politika zapošljavanja za uključivanje nezaposlenih osoba na tržište rada.
Pridonijeti će i unaprjeđenju mirovinskog sustava, kvalitetnoj socijalnoj zaštiti, osobito modernizaciji zdravstvenoga sustava te energetskoj obnovi i protupotresnom jačanju zgrada za što su osigurana dodatna financijska sredstva, naglasio je predsjednik Vlade Plenković.
Modernizacija sustava znanosti i obrazovanja za veću otpornost gospodarstva
U komponenti obrazovanja, znanosti i istraživanja Vlada planira reformu obrazovnog sustava te podizanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta. Opći cilj je unaprjeđenje dostupnosti i učinkovitosti kvalitetnog i relevantnog obrazovanja, jačanje znanstvene izvrsnosti i poticanje otvorene znanosti i suradnje s poslovnim sektorom.
Neki od ciljeva su izjednačene mogućnosti za svu djecu i njihovo uključivanje u sustav odgoja i obrazovanja od najranije dobi kroz povećanu dostupnost vrtića i uvođenje cjelodnevne nastave. Želi se postići povećana razina temeljnih pismenosti, čime se stvaraju pretpostavke za bolju prohodnost prema visokom obrazovanju, a čemu će pridonijeti povećan broj obveznih nastavnih sati u osnovnoj školi i povećanje udjela srednjoškolaca upisanih u gimnazijske programe.
U Nacionalnom planu povećava se i dostupnost, kvaliteta i relevantnost visokog obrazovanja što će dovesti do povećanja udjela osoba s kvalifikacijom visokog obrazovanja, a planira se i njihova veća zapošljivost. Planira se povećanje kvalitete i relevantnosti strukovnih programa koncentriranim ulaganjem u programe relevantne u odnosu na tržište rada, kao i povećanje udjela odraslih osoba uključenih u cjeloživotno učenje ulaganjem u relevantne programe.
Vezano za znanost, cilj su povećana ulaganja u istraživačku infrastrukturu i organizacijske kapacitete sveučilišta i znanstvenih instituta što će omogućiti veću kvalitetu znanstvenog istraživanja, zadržavanje mladih znanstvenika u Hrvatskoj, privlačenje inozemnih znanstvenika te prijenos znanja. Reformirat će se zakonodavni okvir kako bi se poboljšao sustav zapošljavanja i napredovanja mladih i iskusnih istraživača kroz uklanjanje administrativnih kriterija u korist kriterija izvrsnosti.
Također, Vlada planira povećati broj diplomanata tercijarnog obrazovanja iz prirodnih znanosti, matematike, računarstva, inženjerstva, proizvodnje, građevinarstva. Reforma će posljedično omogućiti i povećanje javnih ulaganja u istraživanje kao i ulaganja iz poslovnog sektora zbog veće dostupnosti istraživačkih rezultata i infrastrukture poslovnom sektoru te jačanje cjelokupne razine inovativnosti Hrvatske.
Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja za tu komponentu iznosi 7,5 milijardi kuna.
Povećanje zapošljivosti svih generacija građana
Opći cilj komponente tržišta rada i socijalne zaštite u Nacionalnom planu je zadržavanje radnika u zaposlenosti i daljnje povećanje stope zaposlenosti, stvaranje pretpostavki za otvaranje novih radnih mjesta te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti.
Kreirat će se moderni zakonodavni okvir koji će promicati kvalitetna radna mjesta, zapošljavanje na neodređeno i inovativne oblike rada, a pridonijet će i boljem usklađivanju privatnog i poslovnog života te fleksibilnosti i privlačnosti hrvatskog tržišta rada, a jedan od očekivanih rezultata je i suzbijanje neprijavljenog rada.
Također, bit će olakšan pristup obrazovanju odraslih radi uključivanja 30.000 osoba u sustav vaučera te će se smanjiti siromaštvo među zaposlenima tzv. “in-work poverty” kroz redefiniranje pojma minimalne plaće te osiguravanje pravedne plaće za obavljeni rad.
Vlada RH namjerava unaprijediti mirovinski sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina iz I. i II. mirovinskog stupa, kroz redefiniranje modela obiteljskih mirovina i povećanjem mirovina iz II. mirovinskog stupa, a što je moguće ostvariti jedino povećanjem prinosa ulaganja obveznih mirovinskih fondova.
Cilj je i unaprjeđenje sustava socijalne skrbi smanjenjem rizika od siromaštva i socijalne isključenosti i razvojem i dostupnošću socijalnih usluga za posebno osjetljive skupine te provođenjem mjera zapošljavanja i poticanjem cjeloživotnog učenja.
Unaprjeđenjem sustava socijalne skrbi bit će osigurani dodatni kapaciteti smještaja skrb za 700 starijih osoba kojima je potrebna dugotrajna skrb. Cilj je i osigurati zapošljavanje 150 novih stručnjaka za pružanje izvaninstitucionalnih usluga, edukaciju i licenciranje voditelja mjera obiteljsko-pravne zaštite i neposrednih skrbnika čime se direktno utječe na prevenciju institucionalizacije.
Planira se poboljšati transparentnost i koordiniranost socijalnih naknada, jačanje centara za socijalnu skrb i obiteljskih centara te uvođenje usluge socijalnog mentorstva dugotrajno nezaposlenima i ostalim socijalno osjetljivim skupinama radi povratka ili ulaska na tržište rada.
Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja za komponentu je više od dvije milijarde kuna.
U Planu jačanje otpornosti zdravstvenog sustava
Što se tiče zdravstvene komponente NPOO-a, cilj je jačanje zdravstvenog sustava kako bi mogao adekvatno odgovoriti na izazove kroničnih nezaraznih i emergentnih zaraznih bolesti te osigurati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Dodao je kako su program dobili nakon široko provedene rasprave među svim dionicima sustava, ali uzimajući u obzir vremenska ograničenja provedbe samih projekata, a reformski potencijal imaju 23 projekta.
Ministar Beroš je istaknuo da se planira financiranje mobilnih ambulanti i ljekarna te dogradnja i unaprjeđenje mnogih infrastrukturnih objekata.
Reformom će se poboljšati integracija preventivne, kronične i dugotrajne skrbi i time osigurati veća dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite. Modernizirat će se zdravstveni sustav kroz ubrzanu digitalizaciju i primjenu novih metoda i tehnologija u zdravstvu, uključujući telemedicinu i medicinsku robotiku, bolnice će se funkcionalno integrirati, dnevne bolnice ojačati, a povećat će se i udio specijalista obiteljske medicine.
Otpornost zdravstvenog sustava jačat će se i tako što će uvođenjem novog modela skrbi za pacijente biti povećani pozitivni zdravstveni ishodi. U kontekstu borbe protiv raka, Beroš je najavio nabavu opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka, a planira se i uspostava nacionalne onkološke mreže.
Uvodi se sustav strateškog upravljanja ljudskim resursima te će se omogućiti raspisivanje novih specijalizacija, dok bi racionalizacija bolničke mreže i širenje obuhvata sustava javne nabave trebali dovesti do smanjenja troškova u zdravstvu i značajnog napretka u postizanju njegove financijske održivosti.
Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja u ovu komponentu je više od 2,5 milijarde kuna.
Cilj je potpuna transformacija u zgradarstvu
U NPOO je kao inicijativa uključena i obnova zgrada s ciljevima koji uključuju doprinos oporavku gospodarstva – od epidemije covida-19, smanjenje okolišnih otiska potrošnje energije, smanjenje onečišćenja zraka u gradovima i povećanje energetske učinkovitosti zgrada.
Tu su i ciljevi ispunjenja klimatskih ciljeva, provođenja efikasne i koordinirane obnove nakon potresa, povećanja seizmičke sigurnosti u sektoru zgradarstva te povećanje otpornosti Hrvatske na rizike vezane za seizmološke aktivnosti.
Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja za komponentu je gotovo šest milijardi kuna.
