Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu u Bruxellesu da između Hrvatske i Srbije postoje dvije razine odnosa, s jedne strane aktualni i budući, a s druge oni vezani uz prošlost koju treba razriješiti istinom kako bi se moglo ići prema pomirbi, suradnji i zajedničkom suživotu u okviru EU-a.
“Kada je riječ o Srbiji opće je poznato da postoje dvije razine odnosa, jedni su aktualni i budući, a drugi su vezani uz prošlost”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon sastanka s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i povjerenicima Komisije.
Odgovarajući na upit da komentiraju posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Zagrebu, Plenković je rekao da načelno želi rješavanje svih pitanja, pomoći svim susjedima na putu prema EU-u i graditi dobrosusjedske odnose.
Juncker je sa svoje strane rekao da je to “bio zanimljiv posjet”, najavivši da će ovaj mjesec posjetiti šest zemalja jugoistočne Europe, koje aspiraraju prema članstvu u EU-u i da će tada o tome malo više razgovorati. “Općenito govoreći, drago mi je kada zemlje u regiji jačaju međusobne odnose”, rekao je Juncker.
Plenković je rekao da su u odnosima sa Srbijom “sve teme stavljene na stol”. “Našli smo metodologiju kako o njima razgovarati, uključujući procesuiranje ratnih zločina, pitanje zaštite manjina, pitanje nestalih, granice i pitanje ratne odštete”, rekao je.
Istaknuo je da to nema veza sa strategijom Europske komisije za zapadni Balkan. “To nije bitno, to je nešto što Hrvatska rješava jer smatra da se ta pitanja trebaju riješti. Samo istinom i razrješenjem tih procesa koji su još uvijek s nama jer nisu do kraja riješeni u proteklih 20 i nešto godina, možemo ići prema pomirbi, prema suranji i zajedničkom suživotu u okviru EU-a”, rekao je Plenković.
Upitan za komentar Vučićevoj izjavi o moratoriju na negativne izjave o Hrvatskoj, Plenković je rekao da je nije čuo. “Vi koji pratite mogli ste primijetiti da ja kao predsjednik HDZ-a i predsjednik vlade ni u kampanji ni u jednom trenutku, ni u redovitom poslu nikada nisam krenuo putem dizanja tenzija ili davanja bilo kakvih neprimjerenih izjava. Obrnuto, naša je politika, neovisno o bilateralnim odnosima, da se sve manjine, a osobito srpska, dobro osjećaju u Hrvatskoj, da budu dobro integrirani u društvo. Oni su i dio parlamentarne većine u Hrvatskoj”, rekao je Plenković, dodajući da isti položaj želi i za hrvatsku manjinu u Srbiji.
Na pitanje ima li pitanja zbog kojih bi Hrvatska mogla blokirati Srbiju u pristupnim pregovorima, Plenković je rekao da Hrvatska želi rješavati sva otvorena pitanja sa susjedima bez obzira jesu li oni u EU-u ili izvan EU-a”.
“Što se pregovora tiče, želimo da svaka država ispuni sve kriterije koji su pred nju postavljeni, a koji su propisani pravnom stečevinom EU-a”, rekao je Plenković.
Dodao je da postoje razni mehanizmi za rješavanje otvorenih rezidualnnih pitanja iz vremena bivše Jugoslavije – od bilateralnih razgovora, međunarodnih pravosudnih tijela do arbitraže.
Juncker je rekao zemlje zapadnog Balkana trebaju riješiti međusobne probleme prije nego što uđu u EU-u.
“Bolje je riješiti te probleme prije članstva, nego kada postanu članice. U Europi treba uvijek imati strpljenja. Mi smo između Njemačke i Luksemburga posljedice rata, financijske i ostale osjećali 45 godina i to nakon što su bile članice EU-a. To je bolan i uvijek težak proces. Volio bih da se sve države ponašaju tako da ne stvaraju probleme Europskoj uniji kada postanu članicama, da svoje probleme riješe prije, a mi možemo pomoći ako treba”, rekao je Juncker.
