Nakon govora pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda premijer Andrej Plenković dao je intervju za HRT. Govorio je o najvažnijim globalnim pitanjima te o skorim izborima u BiH.
“Poruke koje su došle ovoga tjedna, bilo o novoj mobilizaciji, bilo o ovim nelegalnim referendumima organiziranima na privremeno okupiranim područjima ili pak prijetnja nuklearnim oružjem, su unijele dodatnu zabrinutost i zbog toga je, u konačnici, ovaj odgovor predsjednika SAD-a Joea Bidena po meni bio primjeren, čvrst, vrlo snažan, a takva su bila izlaganja i većine drugih ovdje”, rekao je Plenković, piše N1.
“Jedna od posljedica ove agresije na Ukrajinu je i energetska kriza, prehrambena kriza, inflatorni pritisci. Dakle, ja sam sada malo prije u govoru kazao kako nitko od nas nije ostao neokrznut ovom situacijom. I svi smo, na neki način, primorani prilagođavati svoje politike, svoje programe, svoje aktivnosti kako bismo ublažavali efekte ovog poteza Moskve prema Ukrajini koji je protiv svih pravila međunarodnog prava i koji je utjecao na činjenicu da je došlo do enormnog rasta cijena energenata, rasta cijena plina, rasta cijena nafte pa posljedično i rasta cijena struje. Ja sam naglasio, između ostalog i u razgovorima s američkim medijima, kako je Hrvatska na vrijeme izgradila terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku koji nam omogućuje diversifikaciju opskrbe plinom, u odnosu na dosadašnje i postojeće pravce. S druge strane, to nas čini i regionalnim akterom, budući da ćemo odlukom Vlade, to je naša Vlada donijela prije nekoliko tjedana, investirati u proširenje kapaciteta i na taj način dignuti taj LNG terminal s 2,9 mlrd. kubičnih metara na 6,1 mlrd., investirati i dalje i u naše plinovode i na taj način omogućiti da ne samo naši građani, naše gospodarstvo, naša industrija, nego i oni koji su blizu nama od toga imaju koristi. Mislim da je to važno i korisno, a naravno, ono što je najbitnije, a to sam spomenuo, da smo snažnom intervencionističkom politikom ublažili efekte ove krize bilo kada je riječ o kućanstvima, bilo kada je riječ o gospodarstvu, kada je riječ o našim općinama, gradovima, županijama, vrtićima, školama, fakultetima, bolnicama, domovima za starije, zaista smo napravili jedan vrlo, vrlo sveobuhvatan, snažan i cjelovit paket”, kaže premijer.
Govoreći o izborima u BiH, Plenković kaže kako očekuje da će velik broj Hrvata izaći na izbore i podržati legitimne, hrvatske stranke te tako osigurati zastupljenost u tijelima, bilo da je riječ o Federaciji ili središnjim tijelima. Premijer kaže kako je to iznimno važno jer je BiH zemlja tri ravnopravna, konstitutivna naroda.
“Bez ravnopravnosti, teško je funkcionirati na kvalitetan način, ostvarivati reformske ciljeve i ići prema EU-u. Mi smo svo ovo vrijeme podržavali, prije svega, razgovore, razgovore na temelju dogovora iz Mostara od prije 2,5 godine i jednoga nastojanja da se vrati povjerenje između Hrvata i Bošnjaka, da se postignu kompromisi, da se naprave iskoraci koji će omogućiti i bolje funkcioniranje i kvalitetnu zastupljenost. Do sada se, nažalost, to nije dogodilo, na temelju dogovora političkih stranaka, preostaje mogućnost da svojim potezima to napravi visoki predstavnik Christian Schmidt, on ima ovlasti, ovlasti visokog predstavnika, tzv. bonske ovlasti, kao što su neki njegovi predstavnici mijenjali pojedine odredbe na štetu hrvatskog naroda u BiH, on je u prilici da barem ispravi nepravde koje postoje zadnjih 20-ak godina i na taj način omogući konstituiranje institucija vlasti na jedan pravičan način koji će zadovoljiti i omogućiti adekvatnu participaciju svih, a posebno Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda”, rekao je premijer HRT-u.
Premijer je upitan i o temama koje su zanimale novinare u Americi, dok hrvatski novinari za njih ne pokazuju previše interesa. “Oni su uglavnom zainteresirani za pitanje Rusije u Ukrajini, dakle, to je ovdje tema broj jedan, pitanje kohezije EU-a, jedinstva EU-a, nastavka provođenja politike sankcija, osiguravanja alternativnih pravaca za energetsku sigurnost i naravno, transatlantska suradnja. Vrlo je važno da EU jača svoju stratešku autonomiju, ali ne na način da se odvoji od SAD-a, nego da ostanemo i dalje jedinstveni, da budemo dio onoga svijeta kojem pripadamo. I danas sam u govoru kazao, Hrvatska će skorim članstvom i u Schengenskom prostoru i u europodručju biti u krugu 15-ak zemalja koje su i u NATO-u i u EU-u i u Schengenu i u euru. Dakle, u samo tri desetljeća od zemlje koja nije postojala kao međunarodni subjekt, do zemlje koja je ostvarila sve svoje strateške ciljeve. To znači da njih, mislim na vaše kolege u Americi, zanima kako se mi kao najmlađa članica Unije pozicioniramo u ovakvoj krizi, a pogotovo s iskustvom Domovinskog rata i velikosrpske agresije na Hrvatsku”, zaključio je.
