Premijer Andrej Plenković naglasio je na “Danima regionalnog razvoja i EU fondova” u Šibeniku da smisao EU fondova s aspekta RH ima dva temeljna značaja: da smanjimo unutarnje nejednakosti u razvijenosti županija te da u što kraćem roku dosegnemo razvoj članica EU-a čije su regije gospodarski razvijenije.
“Ideja inteligentne distribucije europskih sredstava za RH je cilj svih napora koje smo uložili. U tome smo morali puno toga poboljšati i institucionalno se dobro pripremiti u smislu ljudskih potencijala, dobrog poznavanja procedura i veće apsorpcije sredstava”, rekao je.
Spomenuo je skup u Ženevi na kojem je bio, a koji je posvećen jugoistoku Europe. Kazao je da stotine najboljih stručnjaka iz niza područja rade na četiri ključne riječi: konkurentnost, inovacije, digitalizacija, investicije. “Ono što poduzimamo na nacionalnoj razini uvijek treba biti u okviru onoga što se zbiva globalno i europski. Zato naši projekti moraju uvijek uzimati u obzir širu sliku”, rekao je.
Naglasio je da korištenje europskih sredstava predstavlja čak 80% javnih investicija u Hrvatskoj te zaključio da je to možda čak i previše u odnosu na druge države. “Ali mi zato i jesmo najnovija članica kojoj ta injekcija treba danas i sad”, ističe.
“Segment obrazovanja preduvjet je razvoja bilo koje zemlje. Zato radimo reformu obrazovnog sustava, ulažemo u obrazovanje i znanost, ako smo tu dobri, bit ćemo dobri i u ostalim reformama. Mirovinski sustav predstavlja svojevrsnu teškoću, i zato mirovinska reforma nastoji ostvariti dva bitna cilja: da mirovinski sustav bude održiv te da mirovine budu više, a da pritom nema onih koji su diskriminirani.
Bit porezne reforme je da smo rasteretili građane i gospodarili za 6,3 mlrd. kuna i pritom ostvarili proračunski suficit, to je trend na kojem moramo i dalje raditi. Naš gospodarski rast koji je oko 3%, javni dug koji je 76%, s jasnim hodogramom da 2021. bude 65%, čime praktički ispunjavamo jedini do sada neispunjeni kriterij za članstvo RH u eurozoni”, rekao je premijer, piše HRT.
