Ne smijemo dopustiti da dom ponovno postane mjesto straha u novim zatvaranjima u pandemiji koronavirusa, upozorila je glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić u povodu Međunarodnog dana protiv nasilja nad ženama.
Brojne članice Vijeća Europe izvijestile su o rekordnom porastu obiteljskog nasilja za vrijeme prvih zatvaranja u pandemiji koronavirusa.
Iako trenutačna zatvaranja nisu stroga kao ona na proljeće, dramatičan je porast broja poziva u pomoć, upozorila je Pejčinović Burić.
Nedavna studija koju je proveo UN Women otkrila je porast seksualnog zlostavljanja, uhođenja, sekstinga i drugih oblika “online zlostavljanja”, navela je Pejčinović Burić.
Pejčinović Burić dodaje da “jedan od naših najznačajnijih međunarodnih ugovora, Istanbulska konvencija, poziva na specifične mjere protiv takvog nasilja, poput 24-satnih telefonskih linija, pristupa skloništa žrtvama, mjerama zabrane i zaštite te brze policijske intervencije”.
“Dok obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama usred pandemije, zatvaranja su se pokazala jedinstvenim izazovom za sve mjere. Moramo osigurati da obnovljena ograničenja kretanja ne uzrokuju više štete ženama i djeci”, rekla je Pejčinović Burić.
Dodala je da treba “osigurati da dom ponovno ne postane mjesto straha”.
Učinkovite mjere za prevenciju nasilja nad ženama moraju biti ključni dio novih zatvaranja zemalja, napomenula je Pejčinović Burić. “Nužno” je osigurati stalni i sigurni pristup uslugama podrške poput skloništa.
Glavna tajnica VE kaže da treba poticati i prilagoditi kreativna rješenja koja su se pokazala učinkovita u nekim zemljama ranije ove godine, poput besplatnog prijevoza za žrtve nasilja do usluga za podršku ili informacija koje su žrtve mogle dobiti u lokalnim ljekarnama.
“Ako to već nije učinjeno, policijskim službenicima i zdravstvenim radnicima treba dati smjernice kako identificirati i pomoći žrtvama obiteljskog zlostavljanja, primjerice proaktivnim kontaktiranjem žena koje su već tražile pomoć”, predložila je Pejčinović Burić.
Pejčinović Burić upozorila je da su i prije pandemije žene i djevojke s poteškoćama, migrantskog podrijetla, one bez stalnog doma ili pripadnice etničkih, vjerskih i jezičnih manjina, imale otežan pristup informacijama o dostupnoj podršci i zaštiti.
Glavna tajnica Vijeća Europe pozvala je sve zemlje koje još nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju da to učine i podsjetila da Skupina stručnjaka za borbu protiv nasilja nad ženama (GREVIO) nadzire provedbu Istanbulske konvencije u zemljama koje su je ratificirale.
Hrvatska je Istanbulsku konvenciju ratificirala u travnju 2018.
“Ograničenja kretanja, financijska ograničenja i nesigurnost ne smiju ohrabriti počinitelje – ni kod kuće ni online. Za sve takve oblike nasilja moramo imati nultu toleranciju”, zaključila je glavna tajnica Vijeća Europe.
Hina
