Hrvatski sabor ovaj tjedan će glasovati o zahtjevu oporbe za opozivom ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana jer u imovinsku karticu nije upisao 2,1 milijun eura dobiti, rebalansu proračuna, a ponovo će raspraviti i predložene izmjene Zakona o izbornim jedinicama.
Ovaj tjedan zastupnici će o raspravljenim točkama glasovati u dva navrata – u utorak i u petak.
Jedna od točaka koja čeka na glasovanje je i oporbeni zahtjev za opozivom ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji su u proceduru uputili oporbeni zastupnici, njih 37, na inicijativu Kluba Mosta jer Grlić Radman u imovinsku karticu nije upisao 2,1 milijun eura dobiti od dividende koju mu je isplatila obiteljska tvrtka Agroproteinka.
Grlić Radman tvrdio je da je propust tehničke prirode te da nema zbog čega snositi političku odgovornost kao i da je u međuvremenu i ažurirao imovinsku karticu.
Nakon glasovanja zastupnici će raspraviti i izmjene Zakona o izbornim jedinicama koji je Vlada uputila u hitnu proceduru. Izmjenama zakona se intervenira u odredbu o datumu stupanja na snagu, budući da je zakon u službenom glasilu objavljen izvan roka te se sada predlaže da stupi na snagu osam dana od dana objave u ‘Narodnim novinama’”.
Sabor je taj zakon mijenjao temeljem oduke Ustavnoga suda, a izglasao ga je 28. rujna s odredbom o stupanju na snagu 1. listopada. No, u “Narodnim novinama” kao službenom glasilu zakon je objavljen izvan roka, tek 4. listopada. Do toga je došlo jer je predsjednik Republike potpisao zakon 3. listopada, pozivajući se na ustavni rok od osam dana za stavljanje potpisa.
Premijer Andrej Plenković isticao je da se radi o nepotrebnom, štetnom i presedanskom postupku predsjednika Republike koji nije poštovao volju zakonodavca da zakon stupi na snagu 1. listopada, a imao je dovoljno vremena za davanje potpisa.
U srijedu rasprava o rebalansu proračuna
Zastupnici će u srijedu raspraviti prijedlog rebalansa proračuna prema kojim bi prihodi iznosili 27,7 milijardi eura što je povećanje za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura, odnosno na 29,3 milijarde eura.
Glavni razlozi za rebalans proračuna su povećanje izdvajanja za obnovu od potresa, plaće, mirovine, poljoprivrednike i vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu zbog inflacije.
U okviru rebalansa realiziraju se i sredstva od posebnog poreza na dobit te su prihodi po stavci porezan na dobit veći za 360 milijuna eura od prethodno planiranih. Prema projiciranim prihodima i planiranim rashodima, proračun opće države završit će u deficitu od 0,3 posto ili 235 milijuna eura. Vlada je u proračunu revidirala i projekciju gospodarskog rasta za ovu godinu s 0,7 na 2,8 posto, a udio javnog duga u BDP-u trebao bi na kraju godine prema vladinim projekcijama iznositi 60,7 posto.
U četvrtak će, nakon izjašnjavanja o amandmanima, zastupnici raspraviti izmjene Zakona o upravnoj inspekciji te izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom kojim se, među inim, briše odredba o krajnjoj prodajnoj cijeni, koja se prema važećem Zakonu formira tako da se nabavna cijena poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda množi najmanje koeficijentom 1,10.
Isti dan zastupnici će raspraviti i prijedlog dopune Zakona o obveznim odnosima koje su podnijeli klubovi zastupnika SDP-a te zeleno-lijevog bloka.
Hrvatski sabor o raspravljenim točkama ponovno će glasovati u petak, a prije toga zastupnici će raspraviti izmjene Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom kojim se, među inim, detaljnije definiraju obveze subjekata koji obavljaju djelatnost recikliranja plastike u svrhu upisa postupka u Registar EU.
