Redovito zajedničko zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH), 23. u nizu, održano je u utorak u središtu HBK u Zagrebu.
Predsjednik HBK zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić u pozdravnom je govoru podsjetio da je uz velike probleme i pastoralne poteškoće i izazove zbog pandemije, prošle godine u ožujku grad Zagreb pogodio strašan potres koji je uništio brojne kuće, crkve i samostane, škole i bolnice s inventarom i drugom imovinom.
Potkraj prosinca prošle godine, napomenuo je, trešnja je pogodila sisačku biskupiju i gradove Petrinju, Sisak, Glinu i okolna mjesta s apokaliptičkim prizorima kakvi se odavno ne pamte.
Uz tužne slike koje su se širile tih dana i mjeseci diljem domovine i svijeta, te nas podsjećale na strašne godine nedavnih ratnih stradanja, svjedoci smo i onih drugih lijepih, pozitivnih doživljaja koji su urodili “festivalom dobrote”, rekao je Puljić.
Uz crkvene institucije diljem Hrvatske i inozemstva, predsjednik HBK posebice je istaknuo angažiranost vjernika i ljudi dobre volje u BiH koji su nedavno svojim darovima očitovali solidarnost s ugroženima u krajevima koje je pogodio potres.
Predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić napomenuo je kako Crkva u BiH proživljava “vrlo zanimljivo podneblje s raznim izazovima”. Zajednička nam je borba s pandemijom koja je mnogo toga zaustavila i promijenila u osobnom i u zajedničkom životu, dodao je.
Podsjetio je da su u BiH održani lokalni izbori nakon kojih je opet nastala problematika uspostave redovite vlasti. “U mnogim općinama i gradovima zaživjela je lokalna vlast, a u pojedinima se još odvija politička igra, potpomognuta i nekim međunarodnim utjecajima”, rekao je dodavši kako je posebno bilo stresno stanje u Mostaru.
Naglasio je da će prošla godina ostati zapamćena zbog “medijskog linča u povodu slavljenja svete Mise u svibnju u sarajevskoj katedrali”. Oni koji sebe nazivaju antifašistima jako su podgrijali mržnju prema katolicima Hrvatima, dodao je kardinal Puljić.
Potpredsjednik HBK zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u uvodnom govoru ocijenio je kako nakon pandemije koronavirusa i potresa nećemo moći obnoviti prošlost. “Prošlost se ne vraća, nju prepuštamo milosrdnom sudu Božjemu, a nama ostaje spomen i pouka”, rekao je dodavši kako je na nama da s pouzdanjem u Boga prihvatimo sadašnje izazove i otvorimo se za obnovu koja pruža novost budućnosti.
Podsjetio je i na pitanje migracije te tzv. balkanske rute pred kojim, kako je rekao, ne smijemo zatvarati oči.
Na zasjedanju se raspravljalo o Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, o nekim zajedničkim liturgijskim pitanjima, te o Hrvatskoj inozemnoj pastvi, Tjednu solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH.
Analizirana su i dva pristigla dopisa: Pismo provincijala Hrvatske Dominikanske provincije fr. Slavka Sliškovića te dopis Prefekta Vatikanskog Dikasterija za komunikaciju Paola Ruffinija.
Zajednička jednodnevna zasjedanja održavaju se jednom godišnje naizmjence u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini od 1999. godine. U Republici Hrvatskoj redovito se održavaju u sjedištu HBK u Zagrebu, a u Bosni i Hercegovini domaćini biskupima HBK i BK BiH naizmjence budu trojica dijecezanskih biskupa u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.
