Sudeći prema upravo objavljenoj, svjetski uglednoj i relevantnoj rang listi Times Higher Education (THE) World University Rankings 2023., najveće hrvatsko sveučilište – ono zagrebačko – u daljnjem je slobodnom padu što se tiče poučavanja, istraživanja, transfera znanja i internacionaliziranosti sveučilišta. Upravo su to ključni indikatori koje ova ljestvica vrednuje, a prema njoj, Sveučilište u Zagrebu zauzelo je zbirno mjesto od 1201. do 1500.
Ovo je daleko najgori rezultat zagrebačkog sveučilišta u posljednjih pet godina na ovoj ljestvici. Istovremeno, naše najbolje rangirano sveučilište na ovoj ljestvici je ono splitsko, koje zauzima zbirnu poziciju od 1001. do 1200. mjesta, donosi Telegram.
Slobodni pad Zagreba
Pogled na kretanje zagrebačkog sveučilišta na ovoj rang listi uistinu izgleda poput slobodnog pada. Zagreb je tijekom 2017. bio rangiran na zbirnom mjestu 801+, potom je 2018. i 2019. zauzeo poziciju između 801. i 1000. mjesta, a od 2020. ispada iz prvih tisuću sveučilišta na svijetu. Tijekom 2020., 2021. i 2022. zauzima poziciju između 1001. i 1200. mjesta.
Za 2023., Zagreb je pak svrstan u kategoriju između 1201. i 1500. mjesta. Osim zagrebačkog, još su dva domaća sveučilišta rangirana na THE ljestvici. Najbolji rezultat ostvarilo je Sveučilište u Splitu, koje je zadržalo poziciju iz 2022. godine, odnosno zbirno mjesto od 1001. do 1200.
Treba reći da od 2020. Split na ovoj ljestvici također pada; još su 2020. bili rangirani između 601. i 800. mjesta, a 2021. između 801. i 1000. mjesta. Na ljestvici se nalazi još i Sveučilište u Rijeci koje u odnosu na ljestvicu za 2022. bilježi pad. Sada su svrstani u kategoriju 1500+ svjetskih sveučilišta, dok su prošle godine bili na 1201+.
Oxford najbolji sedmu godinu
Gledajući sveučilišta u državama u našem neposrednom okruženju, Beograd i Ljubljana nadmašuju najbolje rangirano hrvatsko sveučilište. Sveučilište u Beogradu i Sveučilište u Ljubljani nalaze se između 801. i 1000. mjesta THE ljestvice. Sveučilište u Beču, koje često apostrofira resorni ministar Radovan Fuchs kada govori o smjeru koji priželjkuje za hrvatska sveučilišta, nalazi se na 124. mjestu ljestvice.
Riječ je ljestvici koja je ove godine rangirala 1799 sveučilišta iz 104 države. Ovo je rekordno rangiranje na ovoj ljestvici po broju sveučilišta, s obzirom da su ove godine vrednovali 137 sveučilišta više nego lani. Prema THE, najbolje svjetsko sveučilište sedmu godinu zaredom jest Sveučilište u Oxfordu. Drugo mjesto zauzima Harvard, a na treće se s prošlogodišnjeg petog mjesta probio Cambridge, piše N1.
Phil Baty, THE-ov vodeći međunarodni stručnjak za sveučilišta, povodom objave rang liste za 2023. kazao je kako nova ljestvica pokazuje istinski odmak – u ravnoteži snaga u globalnoj ekonomiji znanja – od tradicionalno dominantnog zapadnog svijeta. “Dok UK i SAD ostaju dominantni što se tiče zastupljenosti njihovih sveučilišta na samom vrhu ljestvice, njihova relativna moć opada. Kontinentalna Kina prednjači u jačanju u Istočnoj Aziji, zauzimajući sve više i više mjesta u top 200. Pritom Bliski istok doživljava pravu renesansu u visokom obrazovanju”, stoji u njegovoj izjavi.
Način ocjenjivanja
Baty to ocjenjuje pozitivnim za svijet, s obzirom na to da se globalno širi pristup sve kvalitetnijem visokom obrazovanju. Timesova ljestvica stavlja naglasak na sveučilišta izrazito orijentirana istraživanju. Četiri su glavne komponente koje se vrednuju; poučavanje, istraživanje, transfer znanja i internacionaliziranost sveučilišta. Pritom se, u ovim okvirima, vrednuje 13 indikatora koji omogućuju usporedbu u koju se pouzdaju studenti, akademska zajednica, čelnici sveučilišta, industrija i vlade.
U četiri glavna područja, primjerice, provodi se anketa o reputaciji sveučilišta, gleda se omjer studenata i zaposlenika, omjer doktorata i prvostupničkih diploma, istraživačka produktivnost, istraživački utjecaj (mjereno kroz ostvarene citate), udio međunarodnih studenata i predavača, kao i transfer znanja. U tom je pogledu riječ o sposobnosti sveučilišta da pomogne gospodarstvu s inovacijama, izumima i generalno, znanjima.
Ovogodišnja rang lista analizirala je preko 121 milijun citata iz više od 15,5 milijuna istraživačkih publikacija. Analizirani su i odgovori ankete koju je ispunilo 40.000 članova akademske zajednice diljem svijeta. THE je prikupio 680.000 podatkovnih jedinica od više od 2500 institucija koje su dostavile podatke za svjetski ranking sveučilišta za 2023.
Rang listu možete pogledati OVDJE.
