Saborski zastupnici raspravu o konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji iskoristili su kako bi upozorili na trend rasta obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, ističući kao nužnost ratifikaciju Istanbulske konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Problem obiteljskog nasilja sve je izraženiji u hrvatskom društvu, kazala je Ines Strenja-Linić u ime Mostova kluba zastupnika, koji podupire zakonski prijedlog. Trenutno u Hrvatskoj partnersko nasilje u obitelji pogađa jednu od tri žena i svakodnevno se prijavljuje oko 45 slučajeva nasilja u obitelji, a tijekom praznika taj broj ide i na 60 dnevno.
U zadnjih 10 godina u Hrvatskoj je ubijeno gotovo 300 žena, dok se godišnje prijavljuje između 11 i 17 tisuća slučajeva nasilja u obitelji, poručila je.
Te zabrinjavajuće brojke, ustvrdila je, ukazuju na potrebu adekvatnog odgovora u praksi, a ne samo na papiru, pri čemu je ukazala i na problem zbog lošeg tretmana žrtava u policiji, u centrima za socijalnu skrb, ali i nedostatnu edukaciju kadrova koji se bave žrtvama.
Marta Luc Polanc rekla je kako i SDP podupire predloženi zakon, ali i upozorila da društvo još ne čini dovoljno u sprječavanju obiteljskog nasilja i zaštiti žrtava, posebno kada je riječ o ženama. Poražavajući su podaci od 22 do 45 ubijene žene godišnje, upozorila je i naglasila kako je diskriminacija i zlostavljanje žena problem cijelog društva.
U tom kontekstu je istaknula potrebu ratificiranja Istanbulske konvencije, koja će društvo, vjeruje, prisiliti da sveubuhvatno uredi zakonodavni okvir te pokrene sve institucije u borbi protiv obiteljskog nasilja i zaštiti žrtava od nasilja, diskriminacije i zlostavljanja.
Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) kazala je da su određene odredbe Istanbulske konvencije već unesene u predloženi i druge zakone, a da je Vlada najavila njezinu ratifikaciju za zadnji kvartal ove godine.
Među novinama koje donosi predloženi zakon je i uvođenje novog oblika nasilja u obitelji u zakon u vidu zanemarivanja potreba osoba sa invaliditetom i osoba starije životne dobi.
Novost je i uvođenje obveze prijave obiteljskog nasilja djelatnika zdravstvenih i ustanova socijalne skrbi, te propisivanje načela hitnosti u postupanju u slučajevima svih nasilja u obitelji za sva nadležna tijela od policije, centara za socijalnu skrb, državnog odvjetništva i sudova.
