Pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke županije i Općine Sunja, a u organizaciji UHDDR-a i HVIDR-e općine Sunja jučer je uz prigodan program obilježen Dan branitelja Sunje.
Program obilježavanja započeo je u jutarnjim satima natjecanjem u ribolovu i šahovskim turnirom, a nastavljen je komemoracijom kod Središnjeg križa na groblju u Sunji.
Svim poginulim braniteljima Sunje počast su odali izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića brigadir Predrag Krapljan, župan sisačko-moslavački Ivo Žinić, saborska zastupnica dr. Željka Josić, načelnik Općine Sunja Grga Dragičević, zamjenik Ivica Kozarić, predsjednik Općinskog vijeća Dalibor Medved, izaslanstva susjednih gradova i općina, predstavnici HV-a, brojne braniteljske i civilne udruge.
“Puno je toga iza nas. Puno zajedničke patnje, strepnje, boli, ali i volje i ljubavi, beskrajne ljubavi prema domovini Hrvatskoj. Prema zavičaju, prema rodnom domu, prema obitelji.
Ta nam je ljubav dala snagu. Da zadovoljno, slabo naoružani, hrabra srca stanemo lovačkim puškama, tandžarama, s par kalašnjikova, pred treću Europsku oružanu vojnu silu. Stvaranje Hrvatske Vojske neraskidivo je povezano sa aktivnošću prvog predsjednika HDZ-a, dr. Franje Tuđmana i njegovih suradnika koji su mahom postali pripadnici, zapovjednici prvih postrojbi MUP-a, policijske postaje Sunja, rezervnog sastava i zbora Narodne Garde.
U samom začetku kao odgovor na prijeteće nasrtaje Srbočetnika i JNA na području Sunje, tu su bili HDZ-ovi slabo-naoružani dobrovoljački odredi. Već dvanaestog Lipnja 1991 godine, organizacijski formiramo tri satnije koje čine okosnicu obrane Sunje, a time smo postali sastavni dio 57. samostalnog bataljuna kao prve naoružane dobrovoljačke postrojbe u RH.
Dvadeset trećeg Lipnja naše obrambene položaje u okolici Sunje, u večernjim satima preko skele u Kratečkom, u Pitomaču dolaze dragovoljci iz Siska, Odre, Stupna, Lekenika i šire. Novu fazu rata nije trebalo dugo čekati. A onda započinje prvi organizirani napad srbočetnika i JNA na Sunju. Dvadeset i sedmog Srpnja 1991. godine. A već dvadeset i osmog Srpnja na Sunjsko ratište kao potpora dolazi satnija Gromova, a dvadeset i devetog Srpnja i pripadnici pričuvnog sastava policije, kazao je Ivica Mikulić predsjednik UHDDR Općine Sunja i ŽO UHDDR SMŽ.
Dodao je, da je tog mjeseca kolovoza u Sunji bilo oko 650 branitelja u znak domaće, te branitelja od Paunja do Zagreba. I započinje formiranje 82. samostalnog Sunjskog bataljuna. U Ožujku 1992. Godine započeto je formiranje 165. Brigade, a tijekom 1993. godine, i 17. Domobranske pukovnije koja je sudjelovala u veličanstvenoj oslobodilačkoj, vojno-redarstvenoj akciji Oluja. Pobjedom u Domovinskom Ratu, Hrvatski dragovoljci i branitelji dali su neizmjeran doprinos u stvaranju slobodne i demokratske države Hrvatske, uz veliku žrtvu i potporu svih žitelja Sunjske Posavine.
Tijekom Domovinskog Rata, na Sunjskom ratištu, svoje žrtve na oltar domovine položilo je 78 Hrvatskih branitelja čiju žrtvu nikad ne smijemo zaboraviti. Hrvatska je iznad svega. Samo je Bog od nje veći, a Hrvatski narod treći, kazao je predsjednik UHDDR Općine Sunja Ivica Mikulić i ŽU UHDDR Sisačko moslavačke županije.
U ime općinskog načelnika Grge Dragičevića i u svoje osobno ime nazočnima se obratio zamjenik načelnika Općine Sunja Ivica Kozarić:
“Veselim se što smo se okupili na proslavi Dana Branitelja Općine Sunja ovdje, u Sunji, koju svi toliko volimo, i koju smo zajedno sa vama, dragi branitelji, branili i obranili tijekom Domovinskog Rata. Raduje me ponovni susret i zajedništvo sa prijateljima iz drugih dijelova naše županije i cijele Hrvatske koji su sudjelovali u obrani Sunje. Želim izraziti osjećaje najdubljeg i iskrenog poštovanja obiteljima poginulih Hrvatskih branitelja, koji su svoje živote položili na oltaru domovine. Isto tako dijelim tugu sa obiteljima civilnih država. Njihovi životi su za vječnost utkani u povijest naše drage Sunje. I zato im neizmjerno hvala. Dragi prijatelji, suborci, braćo. Još jednom izražavam dobrodošlicu svima vama koji ste danas došli ovdje da uveličate ovaj naš zajednički trenutak i na kraju sretan vam dan Branitelja Općine Sunja, kazao je Ivica Kozarić zamjenik načelnika općine Sunja”- kazao je Ivica Kozarić.
Brigadir Predrag Krapljan, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića i načelnika Glavnog stožera OSRH generala zbora Mirka Šundova istaknuo je da uz sve ono što je o obrani Sunje, tom nedvojbeno povijesnom i herojskom činu, već bilo, ili će biti rečeno, dopustite mi da se prije svega, uz dužnu počast i zahvalnost prisjetim svih naših suboraca koji su poginuli u Domovinskom ratu.
“Zbog njih se nikada ne smijemo umoriti ponavljati istinu o tome da je Domovinski rat bio obrambeni i oslobodilački rat. Rat u kojem je obranjena i oslobođena Hrvatska i koji je s pravom najsvjetlijim slovima upisan u njezine temelje.
Svi vi, sudionici Domovinskog rata, na to s punim pravom možete i trebate biti ponosni.
Prvo, zbog toga jer ste se u obranu Sunje i Domovine u presudnom povijesnom trenutku, unatoč opasnosti od pogibelji, odazvali dragovoljno, na poziv vlastite časti i savjesti.
Drugo, zbog toga što ste to učinili među prvima u Hrvatskoj i treće što ste hrabro stali i do kraja ostali na svojim položajima u Sunji i sunjskoj Posavini. Od tog prvog dana napada na Sunju 27. srpnja 1991., do pobjedonosne “Oluje” – briljantne vojne operacije koja je simbol i kruna svih naših pobjeda.
Na tom slavnom putu od Sunje do slobode, u razdoblju od 1991. do 1995., svoje živote je dalo preko osamdeset hrvatskih policajaca i vojnika, a njih više od 150 je ranjeno.
Stoga nikada ne smijemo zaboraviti da naši poginuli suborci i danas stoje na vječnoj straži Domovine, kao zalog njezine budućnosti, ali i ispit savjesti i odgovornosti našoj i generacijama koje poslije nas dolaze.
U jutarnjim satima 27. srpnja 1991., kada su pobunjeni Srbi uz pomoć tzv. JNA iz okolnih sela minobacačima i topništvom napali Sunju, nju su u tom trenutku branili malobrojni policajci Policijske postaje Sunja, naoružani samo lakim naoružanjem.
U tom je trenutku za njezine mještanke i mještane počeo surovi i krvavi četverogodišnji rat, a za još uvijek nedovoljno istraženu noviju povijest, stvaranje fenomena obrane Sunje.
Pod „fenomenom obrane Sunje“ mislim na uspješnu obranu prostora na desnoj obali rijeke Save, s prednjom crtom od Graduse Posavske, preko Grede, Sunje, Krivaja, Žremena, Bistraća, sve do Bobovca, sa zaleđem na lijevoj obali rijeke Save od sela Preloščica do Trebeža”.
Dodao je da uz slabe policijske snage, tog 27. srpnja 1991., za prvi organizirani otpor bilo je spremno sedamdesetak mještana – dragovoljca iz sastava 3. satnije 57. Samostalnog bataljuna. Premda su na to bili spremni, Sunja i Sunjani nisu dugo ostavljeni sami.
Dolaskom satnije pripadnika 2. „A“ brigade ZNG-a i policijskih snaga iz Zagreba započinje sustavna organizacija obrane Sunje i narastanje jedinstvenih snaga uključenih u njezinu obranu.
Uz sve one koji su sudjelovali u obrani Sunje treba posebno spomenuti da su se ubrzo nakon okupacije Hrvatskog Pounja, Hrvatske Kostajnice i Hrvatske Dubice, u jesen 1991., u obranu Sunje organizirano uključili i stanovnici tih prostora. To je stvorilo neraskidivu vezu Sunje i sinova i kćeri Hrvatskog Pounja koja, unatoč povratku u njihove domove nakon „Oluje“, traje i danas.
Mimo i usprkos svakoj vojničkoj logici, uz Sunju je uspješno branjen i obranjen prostor koji je više od 30 metara nadmorske visine ispod pozicija napadača. Taj ravničarski mostobran u poluokruženju obranile su malobrojnije i slabije naoružane snage i sa samo jedinim pravcem opskrbe preko riječnih skela na Savi.
Sunjski je mostobran nakon pada Bosanskog Broda u BiH, početkom listopada 1992., ostao jedini neokupirani prostor na desnoj obali rijeke Save, od Siska do Orašja. Uspješna obrana Sunje i Komareva poremetila je velikosrpske planove za zaokruženje zapadnih granica okupiranog područja na rijekama Savi i Kupi. Strategijski značaj uspješne obrane Sunje do punog je izražaja došao u oslobodilačkoj operaciji „Oluja“, kada Sunja postaje ishodište za uvođenje snaga Hrvatske vojske na pravcu Sunja – Hrvatska Kostajnica – Dvor.
Danas, s vremenskim odmakom, uvjeren sam da je za stvaranje fenomena obrane Sunje presudno bilo nekoliko činjenica i njih danas treba izreći. To su:
- Pravovremeno, masovno i organizirano uključivanje domaćeg stanovništva u obranu,
- Prepoznavanje važnosti obrane Sunje i brzo uvođenje policijskih i vojnih snaga u Sunju,
- Organizacija sustava jedinstvenog rukovođenja i zapovijedanja svim elementima obrane uz utvrđivanje položaja,
- Dolazak i uključivanje u obranu velikog broja dragovoljaca iz Republike Hrvatske,
- Ostanak, odnosno povratak velikog dijela članova obitelji branitelja u njihove obiteljske domove i
- Neslomljiva odlučnost branitelja da se unatoč svemu ovaj prostor brani i obrani čime Sunja postaje neosvojiv bedem i trajni simbol hrabrosti i zajedništva mjesnog stanovništva i njegovih branitelja.
Iz tog iskustva iz Domovinskog rata treba izvući pouku i za današnje vrijeme, a ona je da se samo uz zajedničke napore, žrtvu i nesebično odricanje može biti i ostati nepobjediv i ostvariti svaki cilj. Obrana Sunja za to je svijetli primjer, a to je prvenstveno vaša zasluga.
Dopustite mi da Dan branitelja Općine Sunja čestitam i svim pripadnicima postrojbi koje su tijekom Domovinskog rata sudjelovale u obrani Sunje, a to su:
- djelatni i pričuvni pripadnici MUP-a
- satnija 57. samostalnog bataljuna „M. Celjak“
- „A“ brigada ZNG „Gromovi“
- samostalna „Posavska“ bojna
- samostalna „Sunjska“ bojna
- Samostalna satnija „Zrin“
- Samostalna satnija „Djed“
- Domobranska satnija „Dvor“
- brigada HV „Sunja“
- Domobranska bojna Sisak
- Samostalna domobranska bojna „H. Kostajnica“
- domobranska pukovnija Sunja
- Vojna policija
- Antiteroristička policija Sunja
- Riječna ratna flotila te povremeno, i u kraćem vremenskom periodu, manji dijelovi sedam samostalnih postrojbi potpore, te deset postrojbi razine brigade iz šireg zagrebačkog područja, kazao je brigadir Predrag Krapljan, izaslanika potpredsjednika Vlade i ministra obrane gospodina Damira Krstičevića i načelnika Glavnog stožera OSRH generala zbora Mirka Šundova.
I župan SMŽ Ivo Žinić obratio se nazočnima prigodnim govorom:
“Obitelji poginulih Hrvatskih branitelja i civila, poštovane obitelji nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, prije svega vas od srca pozdravljam u svoje osobno ime, u ime svog zamjenika Ivana Celjaka i u ime Sisačko Moslovačke županije, i izražavam veliku zahvalnost na žrtvi koju ste podnijeli za slobodnu i nezavisnu Republiku Hrvatsku.
Hvala vam od sveg srca u ime cijele županije, u ime cijelog hrvatskog naroda. Poštovani brig. Krapljane, uvaženi načelniče općine sa suradnicima općine Sunja, poštovani gradonačelnici i načelnici naše županije, predstavnici udrugua proisteklih iz Domovinskog Rata, poštovani uzvanici, predstavnici Hrvatske Vojske, Hrvatske policije, ali sa posebnim zadovoljstvom pozdravljam hrvatske branitelje i ratnike, branitelje legendarne Sunje. Vas od sveg srca pozdravljam.
Ali pozdravljam i sve vas, drage Sunjanke i Sunjane koji ste zajedno sa našim dragovoljcima i ratnicima sve vrijeme rata bili u Sunji. Sunja nikad nije pala. Sunja je simbol Hrvatske obrane u Domovinskom Ratu. Jedini prostor na desnoj obali rijeke Save koji je ostao nepokoren. Bez obzira na napadaje od prvog dana 27.7.’91. kada su prve granate pale upravo na ovom mjestu pa do zadnjeg dana oslobođenja kada smo krenuli u oslobađanje Hrvatske domovine vojno-redarstvenom operacijom Oluja. Dragi suborci, dragi ratnici: vama zahvaljujem na žrtvi, na hrabrosti koju ste dali u Domovinskom Ratu, kazao je.
Naglasio je da najveću zahvalnost mora se odati 78 poginulih branitelja općine Sunja.
“To je veliki broj poginulih Hrvatskih branitelja. Rijetko koja općina, rijetko koji grad može reći da je toliko ljudi stradalo. Jer doista, trebalo je živjeti u tim ratnim teškoćama u ovoj napaćenoj Sunji. Ali nikada niste poklekli, pa još jednom želim zraziti veliku zahvalnost vama Sunjanima ali i svima braniteljima ovdje nazočnim iz postrojbi Hrvatske Vojske i policije koji su dolazili od ’91 godine do ’95 godine do našeg oslobođenja.
Evo, dragi suborci i ratnici, ali često puta zaboravljamo da Hrvatska nikada ne bi dobila rat da nije imala svoj narod. Da nije imala svoj narod uza sebe, a upravo ovdje u Sunji je bio primjer dje su obitelji zajedno sa svojim braniteljima bili u Sunji, u okruženoj Sunji, sa tri strane je bila u okruženju, samo preko skele se moglo prolaziti. Moram priznati, također kao Hrvatski branitelj, bio sam na desnoj obali rijeke Kupe i ovdje nisam puno puta dolazio, svega dva-tri puta u Domovinskom Ratu, i divio sam se našim hrabrim Hrvatskim braniteljima 82. Samostalnog bataljuna Sunja, 165. Brigade pa kasnije 17. Domobranske Pukovnije Sunja. To je okosnica obrane, i bila je naša 2. Gardijska legendarna brigada – Grom. Pa evo, dragi Gromovi i ostali branitelji, hvala vam na požrtvovnosti i onome da ste obranili našu Sunju.
Dragi prijatelji, moramo se prisjetiti da nikada ne bi imali samostalnu i slobodnu Hrvatsku državu, kao što je rekao predsjednik udruge dragovoljaca i veterana Sunje, da nismo imali našeg prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, koji je znao organizirati i Hrvatsku vojsku i Hrvatsku policiju koji je znao organizirati Hrvatski narod, koji je znao u pravom trenutku povući kvalitetne poteze i odluke.
Zahvaljujući vizionarstvu, hrabrosti našeg prvog predsjednika i vodstva Hrvatske države ali zaslugom Hrvatskih branitelja, danas imamo slobodnu Hrvatsku državu. Ali želim poručiti da danas nakon 22 godine od Domovinskog Rata imamo drugačiju borbu. Imamo borbu za našu mladost. Moramo se pobrinuti da mladi i u Sunji i u Hrvatskoj Dubici i u Hrvatskoj Kostajnici i u Majuru i u Dvoru i u ostalim mjestima mogu živjeti.
Nemojmo dozvoliti da Rat koji smo dobili u Domovinskom Ratu izgubimo u miru. Velika je stvar da se danas organiziramo, jer pred Hrvatskom, nažalost, prijeti odumiranje. Moramo se pobrinuti da imamo mladosti i na ovom prostoru. Jer, što će vrijediti i Domovinski Rat i naši branitelji i sve ove zgrade ako ovdje neće imati tko živjeti?
Pa evo, dragi Hrvatski dragovoljci i branitelji, hrvatski ratnici, poručujem vama i poručujem cijeloj Hrvatskoj javnosti, idemo pokrenuti demografsku obnovu naše Hrvatske. Idemo pokrenuti gospodarski porast naše Hrvatske. Ovdje u Sunji moraju biti radna mjesta. Jer ako ne bude radnih mjesta, onda će naši mladi odlaziti. Ali i poruka mladima koji se nalaze ovdje i koji će ovo čuti ili koji će putem medija imati priliku čuti: Dragi mladi, nemojte odlaziti iz ove Hrvatske države. Nisu ni branitelji odlazili tada kada je bilo mnogo teže, kada se je ginulo nisu pobjegli u Njemačku.
Ostali su ovdje obraniti svoj Dom, svoju obitelj, svoju Domovinu. Na takav način moramo razmišljati. Možda je ponekad i teško živjeti ovdje, ali, idemo pokušati stvoriti uvjete za život naših mladih, pa i onih koji su otišli ovog trena izvan Hrvatske sa obiteljima, pozivamo da se vrate, jer Hrvatska je ovog trena lijepa zenlja, ali neće biti lijepa ako neće biti života.
Dragi branitelji Sunje, drage Sunjanke i Sunjani, čestitam vama, ali čestitam i svima braniteljima SisačkoMoslovačke Županije kojih je bilo preko 20.000 u 40 različitih postrojbi, ali i zahvaljujem svim brigadama Hrvatske Vojske, svim članovima policije, predstavnicima specijalnih snaga MUP-a koji su branili ovdje u Sunji ali koji su oslobodili Hrvatsku državu. Želim da i dalje stvaramo zajedničku budućnost.
Evo, drage Sunjanke, poštovani predsjedniče Udruge, čestitam vam na ovom danu, danu branitelja Sunje, što ste organizirali nakon 22 godine da se ne zaborave hrabri Hrvatski branitelji, ali da se ne zaborave i svi zapovjednici, svi oni koji su sudjelovali u obrani Sunje. Još jedanput, čestitam vam na tome, i želim vam da nas sljedeće godine bude još puno, puno više. Još jednom, hvala vam lijepa i sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što”, kazao je župan Sisačko moslavački Ivo Žinić.
