Novo ljeto, stari problemi. Ljeto je sve bliže, a problemi sve veći. Ako ne vjerujete, jer tko je još vidio da se ljeto u Dalmaciji čeka sa zebnjom, posebice na Rivijeri, skoknite do makarske ispostave Zavoda za zapošljavanje i sve će vam biti jasno.
Ako ste poslodavac uhvatit ćete se za glavu, a ako niste, onda budite suosjećajni sa svojim poduzetnijim sugrađanima.
Naravno, ako ste u potrazi za poslom, ne pretjerano intelektualno zahtjevnim, pri čemu prije svega mislimo na potrebne diplome i završene visoke škole, onda ste na pravome mjestu. Možete, naime, birati do mile volje.
Ponuda i potražnja radnih mjesta na području Makarske rivijere u neobično su svadljivom odnosu. Kako jedna krivulja raste, tako druga pada. Što poslodavci više radnika traže, to sve manje radnika ponuđeni poslovi zanimaju. Interes za sezonskim poslom je takav da mu ni afrička šljiva ne može pomoći. Možda bi tek malo viša plaćica pomogla, ali to je već tema za neki drugi tekst.
Jela Gogić, vršiteljica dužnosti predstojnice Regionalnog ureda Split Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poslala nam je podatke iz kojih je jasno kako će i ovo ljeto na Rivijeri vladati prava pomama za radnicima. Prvenstveno onima iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
“Broj nezaposlenih osoba koje su prijavljene pri HZZ Ispostava Makarska, nije dovoljan kako bi se zadovoljile potrebe poslodavaca”, kratko i jasno će u svom dopisu Jela Gogić.
Uostalom, evo i brojki. One se, istina, odnose na prošlu godinu, no nema sumnje kako odstupanja, pogotovo ne pozitivnih, neće biti ni u 2018. Dakle, u ožujku 2017. godine broj zaposlenih iz evidencije Zavoda na području Makarske rivijere iznosio je 7289 osoba, da bi u srpnju narastao na 13.460, što znači da se skoro udvostručio. Na većinski sezonskim poslovima zaposlila se tako 6171 osoba. Sjajan je to podatak.
A sad ćemo ga suočiti sa stanjem na Birou: prosječan broj nezaposlenih na HZZ-ovoj ploči Ispostave Makarska tijekom 2017. godine bio je 902 osobe. S jedne strane tako imamo više od 6000 potrebnih radnika, a s druge je njih niti tisuću slobodnih za rad. A kad izuzmemo one koji ne odgovaraju traženim profilima, prvenstveno one visokoobrazovane jer takve malo tko ljeti traži, što možete vidjeti i iz priloženoga okvira, nerazmjer postaje još i veći.
Poslodavci se, naravno, snalaze. Nigdar ni tak bilo, da ni nekak bilo, pa vabe na obalu Vrgorčane, Imoćane, Slavonce… Barem su ih dosad vabili, jer sad ni njih nema. Mnogi, još malo pa će i svi, otišli su u inozemstvo ostavljajući za sobom pust rodni kraj i jadne hotelijere navikle na jeftinu i lako nalazljivu radnu snagu spremnu na višemjesečno rintanje bez bolovanja i slobodnoga dana.
Spas je stoga u strancima. Koliko će ih točno na Rivijeri ove godine dobiti radnu knjižicu teško je u ovom trenutku reći, ali podaci o odobrenim kvotama dovoljno o trendu govore. I dok je za prošlu godinu Vlada RH bila odobrila ukupno 7026 radnih dozvola strance, za 2018. taj je broj otišao na 31.000. U turizmu i ugostiteljstvu skočio je pak na 4660, i to s lanjskih 175. Da, dobro ste pročitali, sa 175 na 4660, sami izračunajte o kakvom se postotku radi, a kad to napravite zapamtite da je to još ništa koliko duž cijele obale nedostaje sezonskih radnika i da će idućih godina Vlada, nebitno čija, biti primorana kvote još povećavati, piše Slobodna Dalmacija.
Na problem manjka radne snage upozorava i Hrvatska gospodarska komora. Istraživanje koje su proveli u 380 tvrtki pokazalo je kako je čak dvije trećine poslodavaca nezadovoljno s ponudom radnika na tržištu. Istraživanje među radnicima, čisto da vide koliko su oni zadovoljni poslodavcima, nisu proveli. Da jesu, možda bi im bilo jasnije zašto odlaze što dalje od Hrvatske. I zašto sa sobom vode cijele familije.
“Nedostupnost radne snage i dalje je ključna prepreka u poslovanju. Trebamo nastaviti s usklađivanjem potreba tržišta rada sa obrazovnim sustavom, a posebice u slučaju dualnog strukovnog obrazovanja”, smatra Luka Burilović, predsjednik HGK-a.
U makarskom slučaju, a nije Makarska iznimka, to znači da nam trebaju kobobari(ce), kuhari(ce), čistači(ce), sobari(ce)…
