U velikoj akciji Roda 2014. prikupljen je niz potresnih svjedočanstava, a Ministarstvo je poslalo inspekciju u bolnice. Rezultate do danas nisu objavili
Nakon što su žene ovih dana krenule u hrvatsku inačicu pokreta #MeToo, ali ne zbog seksualnog uznemiravanja, nego za dostojanstvenu medicinsku uslugu, Ministarstvo zdravstva odlučilo je poslati inspekcije po ginekološkim odjelima kao što je već bilo učinjeno prije četiri godine.
Tada su se žene žalile na odnos prema njima tijekom poroda, a ovaj su put u prvom planu “kiretaže na živo”, odnosno, prema njihovu mišljenju, nedovoljno korištenje anestezije kod takvih zahvata. Tada je zdravstvena inspekcija obavila nadzor, a stručno povjerenstvo dalo preporuke kojima je bio cilj popraviti stanje u rodilištima.
Tadašnji ministar zdravstva, Siniša Varga, poslao je inspekciju u rodilišta, ali do danas se u javnosti o nalazima ne zna ništa jer se iz nekih razloga tvrdilo da je riječ o “službenoj tajni”.
Jutarnji je list u posjedu dijela nalaza iz 2014. godine koji je obuhvatio rodilišta sedam bolnica, odnosno kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara.
Nadzor je pokazao da samo tri rađaonice, i to u KBC-u Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice i KBC-u Rijeka, na raspolaganju imaju anesteziologa 24 sata na dan. To bi moglo značiti da u ostale četiri bolnice, ako žena dođe, primjerice, tijekom noći, postoji mogućnost da će anestezija izostati.
No, u bolnicama kažu da i na drugim odjelima imaju dežurne anesteziologe koje mogu pozvati u hitnom slučaju pa bi dobra organizacija rada bolnice trebala riješiti taj problem. Tijekom proteklih dana, kada je javnost reagirala na slučaj saborske zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić, iz bolnica su upozorili na problem manjka anesteziologa kod hitnih prijema, što govori da se taj dio problema od inspekcijskih nalaza otprije četiri godine ipak nije do kraja riješio.
Tada je također utvrđeno da postoji velika razlika u primjeni epiduralne anestezije kao mogućnosti manje bolnog poroda. Tako je, primjerice, u KBC-u Osijek samo 2,2 posto žena dobivalo tu vrstu anestezije, a u KBC-u Sveti Duh taj je postotak bio znatno veći, i to 34,8 posto.
I kod carskog reza utvrđene su velike razlike u primjeni epiduralne anestezije. U KBC-u Osijek dobilo ih je samo 27,6 posto rodilja, ostale su rodile u punoj anesteziji, a u Svetom Duhu ta se metoda analgezije primijenila na čak 86,8 posto rodilja.
Četiri godine kasnije jedan od članova tadašnjeg povjerenstva, prof. dr. Ratko Matijević, predstojnik Klinike za ginekologiju i porode KB-a Merkur, kaže da su se od tada promjene nedvojbeno dogodile, jedino je pitanje bi li mogle biti brže. Naime, sigurno je povećan broj žena koje danas rađaju uz manje boli, odnosno uz tzv. epiduralnu analgeziju, odnosno anesteziju donjeg dijela tijela.
– Znam da je tada u KB-u Merkur dvadesetak posto žena rađalo uz epiduralnu anesteziju, a danas je ta brojka sigurno udvostručena. Osim toga, sve više žena koje rađaju carskim rezom također dobiva parcijalnu, a ne opću anesteziju, što također predstavlja pomak u kvaliteti – smatra prof. dr. Matijević. Dodaje da u većini slučajeva žene imaju mogućnost izbora anestezije. – Neke žele epiduralnu, a neke i dalje traže opću anesteziju tijekom carskog reza, piše Jutarnji list.
