Hrvatski sabor danas će raspraviti konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju jer se danom prestanka važenja tog zakona, 1. siječnja 2023. godine, prestaju određivati matični brojevi građana.
“Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam.
Naime, osobi koja je preminula prije 31. prosinca 2008., odnosno osobe koje su nestale/stradale tijekom Domovinskog rata ili članovi obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije i ne može biti određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja”, stoji u Zakonu.
JMBG je u Hrvatskoj uveden 1976. godine. Prilikom uvođenja se građanima dodjeljivao po mjestu stanovanja, a nakon toga je dodjeljivan po mjestu rođenja. U JMBG-u su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol.
Od 2009. uveden je novi identifikacijski broj, tzv. osobni identifikacijski broj (OIB), koji mijenja JMBG, ali su u prijelaznom razdoblju oba broja bila u uporabi. Iako se danas isključivo koristi OIB, JMBG se i dalje izdaje i koristi za koordinaciju podataka među državnim registrima, prenosi Index.
Što stoji iza tih 13 znamenki?
U 13 znamenki JMBG-a su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol. Prvih sedam znamenki JMBG-a označava vaš datum rođenja, dvije znamenke nakon toga su oznaka regije rođenja, sljedeće tri znamenke označavaju spol i redni broj, a zadnja, 13. znamenka je kontrolni broj.
