Prema podacima servisa ‘MojaPlaća’, u trećem kvartalu tekuće godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 5.529 kuna, što je isto kao i u prethodnom kvartalu. U odnosu na isto razdoblje 2016. godine, prosječna neto plaća je 2% viša.
Medijan (statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje) plaće je nešto niži i iznosi 5.242 kune, što znači kako je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega. Pribroje li se neto plaći bonusi, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.768 kuna – što je također isto kao i u prethodnom kvartalu.
Što se tiče očekivanja o visini plaće, ispitanici u prosjeku očekuju 5.361 kunu, što je 3% niže u odnosu na realnu prosječnu plaću u Hrvatskoj. U trećem kvartalu 2017., osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 121% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (71% više od prosjeka), ljudskih potencijala (+36%), te informacijskih tehnologija (+34%).
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-45%), pomoćnim zanimanjima (-40%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-38%). Radnici u jednoj od najpopularnijih kategorija, Turizma i ugostiteljstva, imaju u prosjeku 21% nižu plaću od prosjeka.
Muškarci i dalje više plaćeni
U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 12% višu plaću od žena.
Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.845 kuna, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.205 kuna. U odnosu na prethodni kvartal prosječna mjesečna neto plaća muškaraca viša je za 1%, a žene imaju istu plaću kao i prethodni kvartal.
Kroz servis ‘MojaPlaća’ ispitanici koji pokazuju interes za rad na drugom radnom mjestu moraju odgovoriti koliku plaću očekuju, a zatim se taj podatak uspoređuje s realnim podacima o plaći u tom sektoru. Rezultati ovog upitnika pokazuju da muškarci u većoj mjeri podcjenjuju plaću za željeno radno mjesto nego žene. U prosjeku, muškarci očekuju 4% nižu plaću od one koja je realna, dok su žene točnije u procjeni i očekuju svega 1% nižu plaću od one koju zaposlenici u tom sektoru realno i dobivaju.
Očekivanu plaću u najvećoj mjeri podcjenjuju ispitanici s postdiplomskim (-15%) i visoko obrazovani ispitanici (-11%), dok je u najvećoj mjeri precjenjuju nekvalificirani, kvalificirani i visokokvalificirani radnici; oni očekuju da će im plaća biti 17% viša nego što je to realno. Visinu plaće koja je najbliža onome što je realno, očekuju ispitanici sa srednjom stručnom spremom (1% više).
Stupanj obrazovanja uvelike utječe na visinu plaće
Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 48% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 22% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 89% u odnosu na srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 18% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 56% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 6% višu plaću od prosjeka, ali 29% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.
Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu
Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 10% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.073 kune, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5.279 kuna (5% manje od prosjeka).
Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu ista je kao i prosjek i iznosi 5.534 kuna, dok su plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi 3% više od prosjeka i iznose 5.716 kuna.
Rad u velikoj tvrtki znači i veću plaću
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% ispod prosjeka i iznosi 4.791 kunu, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 2% niža od prosjeka i iznosi 5.410 kuna.
Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.666 kuna i 2% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika; 4% viša od prosjeka i iznosi 5.727 kuna.
Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu
Gledano prema županijama, najniže plaće u trećem kvartalu 2017. zabilježene su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, čak 22% ispod prosjeka te u Požeško-slavonskoj županiji gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 21% manje od prosjeka, baš kao i u Virovitičko-podravskoj županiji (-21%).
Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 12% iznad prosjeka i ona iznosi 6.202 kune. Nakon Grada Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 1% niže od prosjeka. Prosječne plaće po županijama možete pogledati OVDJE.
Beneficije
Najviše zaposlenika kao beneficiju prima naknadu za putne troškove (42%). Mobilni telefon za osobnu upotrebu ih ima četvrtina (25%), a omogućen parking (u potpunosti ili barem djelomično) njih 19%. Fleksibilno radno vrijeme ima 17% ispitanika, a edukacije njih 15%. Četvrtina ispitanika (25%) nema dodatnih pogodnosti na poslu.
Što se tiče očekivanja, ispitanici su i po pitanju beneficija jako realni: njih trećina (34%) ne očekuje nikakve dodatne pogodnosti, dok ih najviše (35%) očekuje naknadu za putne troškove, što i je najčešća beneficija zaposlenih. Ono gdje se očekivanja razlikuju od prakse jest u edukacijama; 28% ispitanika očekuje edukaciju, dok je ona realna beneficija 15% zaposlenih ispitanika.
