Potres je viša sila, ali obnova i zaštita prava onih koji ih nemaju radi potresa su ključno pitanje zaštite ljudskih prava, a vlast zato mora osigurati učinkovite propise i njihovu brzu provedbu u obnovi, istaknuto je u petak na konferenciji “Život nakon potresa – ljudi u fokusu”.
Pučka pravobraniteljica i organizatorica konferencije Tena Šimonović Einwalter prilikom izlaganja je istaknula kako se o ovoj temi raspravlja polazeći od temeljnih ljudskih prava, imajući u fokusu ljude, one koji svaki dan i dalje žive uz posljedice potresa.
Naglasak je, dodala je, na onima koji su i ranije bili u ranjivom položaju, a nakon potresa postali su još i ranjiviji, pa je obaveza države i njenih institucija te općenito svih razina vlasti da svima, a posebno najranjivijim skupinama osigura ostvarivanje njihovih prava.
Naglasila je da potresi ne krše ljudska prava jer je riječ o prirodnoj katastrofi, ali da je reakcija vlasti na njih pitanje zaštite ljudskih prava – prava na dostojno stanovanje, socijalnu sigurnost, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, na rad, na vodu i druga prava.
Nositelji vlasti odgovorni za unaprjeđenje zakona i procesa
“Nositelji vlasti imaju odgovornost za zakone, da budu provedivi, da procesi budu učinkoviti, a isto tako oni su ti koji mogu i trebaju i dobro je da će, uvidjevši potrebu za promjenama, zaštititi prava građana unapređujući zakone i procese”, poručila je Šimonović Einwalter.
Pri osmišljavanju rješenja, ustvrdila je, potrebno je napraviti dobar balans između poštivanja pravnih normi te uvođenja brzih i jednostavnih procesa kako bi se što prije sanirale posljedice po građane, a u proces je potrebno uključiti građane i udruge koje s njima rade na terenu.
Istaknula je da su oba potresa, onaj zagrebački i petrinjski, istodobno i slični i potpuno različiti u pogledu problema koje su generirali, jer je potres u Sisačko-moslavačkoj županiji ogolio brojne probleme kojih šira javnost nije bila svjesna – siromaštvo, većinom starije stanovništvo, nezaposlenost, slabu prometnu povezanost.
To, napomenula je, uzrokuje i probleme u dostupnosti zdravstvene i socijalne zaštite, u obrazovanju, u nedostupnosti mreža i priključaka.
“U SMŽ nije dovoljno samo sagraditi srušene kuće, već je potrebna cjelokupna obnova društvenog, gospodarskog, infrastrukturnog i komunalnog segmenta stanovanja i vraćanje života u te krajeve – obnova i revitalizacija”, poručila je.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak također je istaknula da Zagreb i SMŽ, iako blizu, imaju različitu problematiku i pristup samoj obnovi.
U Zagrebu je problem dugogodišnja zanemarenost kulturno-povijesne baštine, odnosno neodržavanost zgrada, a dominiraju višestambene zgrade. U SMŽ-u prevladavaju obiteljske kuće, a struktura stanovništva ima loše materijalno stanje, dok je struktura gospodarstva monolitna, odnosno ima nekoliko velikih subjekata te nema dovoljno malog i srednjeg poduzetništva, kazala je Tramišak.
Bez revitalizacije SMŽ nećemo puno učiniti
Navela je kako imaju raspoloživih sredstava za revitalizaciju SMŽ-a te istaknula kako nije dovoljno građane vratiti u domove, već je važno riješiti i pitanje gospodarstva zbog kvalitetnijeg života i radnih mjesta te stabilnih prihoda.
“Bez paralelnog rada na tome mi nećemo učiniti puno osim što ćemo privremeno zbrinuti ljude. Međutim, kako će se njihov život odvijati nakon toga? Od čega će plaćati troškove života, to su pitanja o kojima razmišljamo”, rekla je.
Ministar graditeljstva Darko Horvat istaknuo je kako je razumljivo da život u potresom pogođenim područjima ima svoju psihološku barijeru. Kao sljedeći utorak najavio je inicijativu stručnjaka o osnivanju institucije – Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.
Za početak će biti dio Građevinskog fakulteta, a sredstva za rad će biti osigurana. Gotovo 200 milijuna kuna koji su u paketu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti utrošit će na stvaranje kvalitetnih seizmičkih podataka i nove karte rizika od potresa, najavio je Horvat.
Vanđelić pozvao stručnjake da se uključe u Zakon o obnovi
Ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić tijekom svog izlaganja pozvao je sve stručne udruge, komore, fakultete da se uključe u javnu raspravu o izmjenama Zakona o obnovi. “Molim vas, uključite se, utječite na taj zakon dok imate priliku. Bolje to, nego kasnije imati primjedbe na provedbu” rekao je.
Gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes također je poslala poruku kako je u SMŽ-u važno da ne bude provedena samo obnova, već u isto vrijeme i revitalizacija pogođenih područja.
Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet poručio je da najavljene izmjene Zakona o obnovi idu u dobrom smjeru. “Svi pročelnici pripremaju komentare, neki su to već i učinili”, rekao je.
Na konferenciji je, između ostalog, istaknuto da država građanima treba osigurati besplatnu pravnu pomoć kako bi znali svoja prava i ta prava mogli iskoristiti, a poslana je i poruka o važnosti podrške organizacijama civilnog društva koje se također bore s posljedicama potresa.
Događaj je organiziran ususret izmjenama Zakona o obnovi, ali i donošenju Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, a u cilju da se oko kritičnog problema na jednome mjestu spoje dionici koji se ne spajaju uvijek – različite razine vlasti, institucije, udruge i građani.
