Most NL predstavio je u četvrtak Prijedlog zakona o zdravstvenoj prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti za koji kaže da je “revolucionaran” i da će podići kvalitetu života hrvatskih građana.
Tim se zakonom reguliraju mjere preventivne zdravstvene zaštite te odgovorni za njihovu provedbu, a to su država, zdravstveni djelatnici i pacijenti, rekao je dr. Ivan Bekavac koji ključnim drži da građani prihvate odgovornost za vlastito zdravlje. “Poznata je velikodušnost naših građana, no oni trebaju shvatiti odgovornost za sebe same”, rekao je Bekavac na konferenciji za novinare.
Zakon pisali stručnjaci, ne politika
Za predloženi zakon rekao je da je jedinstven, stručan, održiv, neophodan da se izmjeni crna statistika u kojoj Hrvatska u Europi drži vodeća mjesta.
Predloženi se zakon, ističe, temelji na činjenicama i preporukama koje su pisali stručnjaci, a ne politika, među mjerama preventivne zaštite su i kvalitetna prehrana, s naglaskom na školsku djecu, međugeneracijska solidarnost i volontiranje, koji su temelj socijalnog povezivanja.
Bekavac kaže da se o zdravstvenoj prevenciji kod nas puno govori, no da mjere preventivne zdravstvene zaštite nisu nigdje propisane zakonom, kao što nisu određeni ni njihovi izvršitelji.
“Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji je na snazi još dva dana, kao i novi koji će stupiti na snagu, ne prepoznaju izvršitelje, niti decidirano prepoznaju načine i provedbu preventivnih mjera, što je propust”, ustvrdio je.
Saborska zastupnica Ines Strenja Linić ističe kako se spomenutim zakonom uvodi organizirani sustav zdravstvene prevencije na nacionalnoj razini.
Do sada nismo imali takav zakon, imamo zakon o zaraznim bolestima, ne i o kroničnim nezaraznim, od kojih u svijetu godišnje umire 40 milijuna ljudi, u Hrvatskoj 23 tisuće, kaže zastupnica i navodi da je 50 posto svih smrti zbog kardiovaskularnih bolesti.
Zakon, ističe, navodi četiri razine prevencije: primarnu, sekundarnu, tercijarnu i kvartarnu o kojoj se do sada nije pisalo.
Što bi točno značila kvartarna prevencija, dr. Bekavc tumači na primjeru roentgenskog zračenja kojem je kroz život izložen gotovo svaki građanin. Obveza države bila bi pripremiti elektronički način praćenja izlaganja takvom zračenju kako bi se točno znalo za svaku osobu, objašnjava.
Još nema nacionalnog plana za borbu protiv raka
Strenja Linić apostrofira i kako Hrvatska još nije dobila nacionalni plan za borbu protiv raka iako je po broju malignih bolesti visoko na europskoj ljestvici.
Razloge zbog kojih je Most NL izradio paket od tri zakona, a u kojem su, uz već spomenuti, i izmjene zakona o trgovini i o štetnosti pušenja, objasnio je predsjednik Mosta NL Božo Petrov.
Hrvatska je danas u EU među prve tri zemlje po riziku od kroničnih nezaraznih bolesti, dakle bolesti krvožilnog sustava, tumora itd., a koje na dugi period loše djeluju na zdravlje ljudi i značajno opterećuju zdravstveni sustav.
Od bolesti krvožilnog sustva, kronično nezaraznih bolesti kod nas umire 50 posto građana, a provedbom ovog zakona i mjera, moglo bi se sačuvati njih 70 posto, kaže Petrov i poziva građane da se uključe u e-savjetovanje.
Koliko bi sve te mjere stajale i tko bi osigurao sredstva, u Mostu ne odgovaraju izravno. Novac za prevenciju se već daje, odgovara Strenja Linić, pa upozorava na zabrinjavajuće nizak odaziv na preventivne preglede. U Hrvatskoj se na njih odaziva 20 posto građana, u Sloveniji 90 posto, ti pregledi moraju biti drugačije koncipirani, poručila je zastupnica.
