Utjecaj krize Agrokora zasad je pod kontrolom, ali mogli bi se pojaviti negativni rizici.
“Ne provedete li ključne strukturne reforme, rast hrvatske ekonomije usporit će do 2020. godine na oko dva posto i bit će upola niži od rasta koji će ostvarivati ostale tranzicijske zemlje. To će još više povećati razliku u razvijenosti između Hrvatske i ostatka EU”, temeljna je poruka misije MMF-a na kraju njihova redovitog posjeta Hrvatskoj, piše Večernji list.
MMF ostavlja dvanaest ozbiljnih preporuka i zadataka koji idu za tim da se država bolje organizira i javna sredstva troši racionalnije kako bi se otvorio prostor za veće zapošljavanje, investicije i povećanje dohotka. Hrvatsko gospodarstvo, kažu, raste na krilima turizma i potrošnje oko tri posto, što je dobro, ali trebaju nam i investicije.
MMF kod porezne politike ide kontra prevladavajućeg mišljenja u zemlji te tvrdi da bi “suvremen i pravedniji porez na imovinu” otvorio prostor za smanjenje poreza koji su manje poticajni za rast, prije svega porez na plaće, parafiskalne namete pa i PDV. Kod takvog se poreza, kazao je šef misije za hrvatsku Khaled Sakr, mogu predvidjeti olakšice ili izuzeća za starije, socijalne slučajeve. No, općenito i socijalni su transferi jedno od područja koje treba reformirati.
Također podsjećaju na mjere i reforme koje je Plenkovićeva Vlada navela u Programu konvergencije te ga “potiču” da krene s njima.
Nadalje, treba povećati doprinose za dopunsko zdravstveno osiguranje i poboljšati prikupljanje dopunskog ukidanjem izuzeća koje je predviđeno za invalide, učenike, studente, nezaposlene, socijalne slučajeve…
Mirovinski sustav također je na neodrživoj putanji pa je nužno provesti ključne reforme da bi se riješile stalno prisutne neravnoteže. Bilo bi posebno važno uvesti planirana postupna povećanja dobi za umirovljenje i smanjiti izdašne poticaje za prijevremeno umirovljenje.
Utjecaj krize Agrokora zasad je pod kontrolom, ali njegovo restrukturiranje i dalje traje, pa bi se još uvijek mogli pojaviti negativni rizici. Ostali negativni rizici za rast BDP-a uključuju daljnje kašnjenje s provedbom strukturnih i fiskalnih reformi, navodi MMF koji vjeruje da će hrvatska ekonomija ove godine rasti 3,1 posto, no iduće bi usporila na 2,8 posto.
“Trenutačni uzlet trebalo bi iskoristiti za daljnju provedbu strukturnih reformi. Najprije bi trebalo smanjiti restriktivnost propisa o privremenom zapošljavanju te o zapošljavanju i smanjenju broja zaposlenika u cilju smanjenja troškova”, ističe MMF.
Hrvatska ima vrlo složenu i višerazinsku javnu upravu, što uzrokuje skupe parafiskalne namete, stvara otežano i zbunjujuće okružje za poduzeća i građane te omogućuje korupciju. Te se reforme provode sporo, što je najveća prepreka poboljšanju konkurentnosti i povećanju razine dohotka Hrvatske, navodi MMF, piše Večernji list.
12 zahtjeva MMF-a Hrvatskoj:
1. Prodajte disperziranu i slabo iskorištenu državnu imovinu i smanjite javni dug
2. Socijalna davanja treba racionalizirati i bolje usmjeriti da nisu zapreka za rad
3. Uvedite suvremen i pravedan porez na imovinu i nekretnine, smanjite porez na rad
4. Povećajte dopunsko zdravstveno osiguranje, ukinite izuzeća za dopunsko 5. Vratite HZZO u državnu riznicu, smanjite broj bolnica i centralizirajte nabavu
6. Smanjite administrativno opterećenje poslovanja
7. Previše tvrtki proglašeno strateškim, loše njima upravljate
8. Smanjite poticaje za prijevremeno umirovljenje, dižite dob za mirovinu
9. Ograničite rast mase plaće, postupno smanjujte broj zaposlenih u upravi
10. Digitalizirajte sudske postupke, smanjite troškove pravnog procesa
11. Javni dug treba brže smanjivati, poželjno ispod 60 posto do 2022. godine
12. Povećajte fleksibilnost tržišta rada, posebno kod zapošljavanja
