U prostorijama Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, održana je redovna sjednica Stručnog društva Domova zdravlja kojoj je nazočio Ministar zdravstva Milan Kujundžić sa suradnicima.
U nazočnosti ravnatelja domova zdravlja iz cijele Hrvatske i članova predsjedništva Udruge, Ministar zdravstva razložio je svoja razmišljanja vezana za promjene koje planira uvesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Ministar je u svom uvodnom govoru pozvao je sve prisutne na otvoreni dijalog i iznošenje stavova vezanih za budućnost primarne zdravstvene zaštite. Okupljenim ravnateljima izložio je osnovni koncept vezano za koncesije koje su proteklih dana izazvale medijsku buru stručne javnosti.
Osim dosad izrečenog, pojasnio je osnovne smjernice kojima se ministarstvo rukovodi u izradi buduće zakonske regulative. Višekratno je ponovio da sluša sve dionike zdravstvenog sustava i da ga želi transformirati u održivi sustav na zadovoljstvo svih, te da će promjene raditi onoliko puta koliko god to bude potrebno.
U narednom tjednu ministar je najavio niz sastanaka na navedenu temu, a između ostalog i s osnivačima domova zdravlja, tj. sa županijama i Gradom Zagrebom kojima bi prepustio određivanje cijena prostora za obavljanje zdravstvene zaštite.
„Analizirajući podatke o radu pojedinih ordinacija uistinu postoje velike razlike i njih ne možemo zanemarivati. Oni koji rade više i kvalitetnije biti će bolje plaćeni. Domovi zdravlja imati će priliku natjecati se za ordinacije pod jednakim uvjetima kao i liječnici koncesionari.
Ja ne bježim od odgovornosti i zato ovdje, danas, zajedno s vama, razgovaram i slušam kako sustav učiniti pravednijim i učinkovitijim. U ovom trenutku sve stavljam na stol i o svemu razgovaram“ izjavio je Ministar zdravstva.
U otvorenoj raspravi sudjelovalo je 12 ravnatelja domova zdravlja koji su postavili niz pitanja i dali konstruktivne prijedloge na najavljene promjene. „Što će se to prodavati? Ordinacije, pacijenti, oprema?
Prodat će se ono što su koncesionari dobili besplatno od domova zdravlja? Domovi zdravlja su vlasnici prostora i upravljaju njima, ali njihov vlasnik su županije i Grad Zagreb“, samo su neki od argumenata i pitanja koje su upućeni ministru.
Velika većina kritika iznesena je na zakonsku regulativu koja ne omogućava upravama domova zdravlja da, samostalno ili u suradnji s lokalnom zajednicom u ruralnim prostorima gdje postoji takav interes, liječnicima isplaćuju veće plaće obzirom da ih u tome sprječava niz zakona.
Osvrnuli su se na stalna prozivanja da liječnici koji rade u domovima zdravlja rade malo i loše, što su osporili brojnim primjerima iz prakse, ustvrdivši da pojedine interesne grupacije u zdravstvu namjerno stvaraju takvu sliku, kako bi se diskreditirali liječnici zaposlenici domova zdravlja i uprave.
U raspravi su podsjetili ministra na brojna događanja u recentnijoj hrvatskoj povijesti i kako su pojedine promjene i reforme završavale, te da su najčešće rezultirale nezadovoljnim pacijentima i dodatno birokratiziranim sustavom.
Ukazano je i na razmišljanja koja su se pojavila među djelatnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a odnose se na prepuštanje koncesioniranih ordinacijama liječnicima koji dolaze iz bolničkog sustava.
Takvim „transferom“ kadrova iz tercijarne i sekundarne u primarnu zdravstvenu zaštitu, sustav zdravstva gubi dvostruko; gubi liječnike specijaliste u bolnicama i dovodi do težeg planiranja specijalizacija obiteljske medicine.
Također je napomenuto, ukoliko se pristupi tržišnoj licitaciji za ordinacije, tj. za mjesta u Mreži zdravstvene zaštite, da se svakako moraju predvidjeti ograničavajući faktori i limiti, kako bi se spriječilo da pojedine financijske, trgovačke i sl. organizacije ne bi ciljano i s velikim kapitalom kupovala upražnjena mjesta u Mreži na pojedinom području.
Realno, na taj način bi se stvarao utjecaj i upravljane primarnom zdravstvenom zaštitom na pojedinom području vodile bi privatne tvrtke koje bi koristile liječničku struku i zdravlje građana za vlastiti profit.
Osim iznesenih argumenata i otvorene rasprave s ministrom, stav Stručnog društva domova zdravlja pri UPUZ-u je donošenje Zaključaka koje će Udruga pravovremeno dostaviti ministarstvu.
Zaključno, na kraju Sjednice utvrdilo se: „Domovi zdravlja su zadnja crta obrane socijalnog i dostupnog javnog zdravstva, 2/3 Hrvatske ne živi u Zagrebu i većim gradovima, vrijedni smo i brinemo za svoje ljude u manjim sredinama i selima. Domovi zdravlja nisu nikada postojali da bi mi bili ravnatelji, već da bi brinuli o zdravlju ljudi u svakom kutu Hrvatske i to odgovorno radimo svaki dan.“
