Saborski zastupnik Željko Lenart (HSS) izjavio je u četvrtak kako smatra da kutinska Petrokemija više neće raditi i da Hrvatska ima problem, jer nema proizvodnju umjetnih gnojiva.
„Smatram da Petrokemija više raditi neće“, rekao je zastupnik u saborskom govoru na slobodnu temu.
„Petrokemija je stala, bojim se nepovratno, stručni kadrovi generacijama školovani, napuštaju tvrtku i bojim se da ovoga trenutka Petrokemija ne može startati jer nema dovoljno kvalificiranih ljudi koji će to pokrenuti“, kazao je.
Lenart tvrdi da su vlasnici Petrokemije uništili proizvodnju, a da sada uništavaju brend umjetnog gnojiva koje je bilo cijenjeno u svijetu.
„Sada se uvezlo 60 tisuća tona gnojiva, tko zna odakle, i pakira se u Petrokemijine vreće“, izjavio je.
Zapitao se i koja je budućnost Kutine ako ostane bez pogona od 1700 ljudi, koje je Petrokemija zapošljavala?
Upitao je i koja je budućnost hrvatske poljoprivrede u bliskoj budućnosti, kako će naši seljaci na proljeće sijati po sadašnjim cijenama, hoćemo li uopće moći nabaviti umjetna gnojiva u količinama koje nam trebaju.
Vukovac: Tri četvrtine nizozemskih jabuka kontaminirano pesticidima
O važnosti očuvanja domaće poljoprivrede govorila je i Ružica Vukovac (ZPH), pozivajući se na najnovije podatke organizacije koja prati udio pesticida u voću i povrću, a koje pokazuje da je jesensko voće visoko kontaminirano pesticidima.
Analizirano je preko 44 tisuće uzoraka svježeg voća, visok postotak voća, europske kruške 49 posto, stolno grožđe 44 posto, jabuke 34 posto, maline 25 posto, stavljano je na tržište s visokim udjelom ostataka pesticida koji se povezuju s povećanim rizikom od raka, bolestima srca itd., kazala je.
Naglasila je i kako je voće iz nekih zemalja više kontaminirano od drugih.
Tri četvrtine nizozemskih jabuka bilo je kontaminirano u usporedbi s polovicom grčkih, rekla je Vukovac.
Goran Ivanović (HDZ) ističe da Vlada i resorno ministarstvo itekako promišljaju što se događa na tržištu hrane.
Zbog poskupljenja mineralnih gnojiva, Vlada je izdvojila 200 milijuna kuna da se pripremi jesenska sjetva, sa 600 milijuna kuna popunila je robne zalihe, što je bitno za samodostatnost kojoj težimo, naveo je.
Vučemilović: Koliko točno imamo birača?
Vesna Vučemilović (HS) rekla je kako je lanjski popis stanovništva otvorio cijeli niz pitanja na koja se čekaju odgovori, a jedno od njih je i ono o broju birača.
Resorno ministarstvo kaže da ih u Registru birača ima oko 3, 7 milijuna, no to zvuči nestvarno ako znamo da imamo 3, 8 milijuna stanovnika, istaknula je.
Objasnila je da o broju birača ovisi broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma, a to je 10 posto, te da nije isto treba li prikupiti 370 tisuća ili 310 tisuća potpisa.
Krajnje je vrijeme da Ministarstvo uskladi Registra birača i da konačno imamo točnu brojku, jer razlike više nisu na razini statističke greške, mjere se tisućama birača kojih ili ima ili nema, rekla je Vučemilović.
