Konferenciju o javnim politikama u smanjenju rizika kriza i katastrofa u ponedjeljak je organizirao zagrebački Ured za upravljanje u hitnim situacijama, čiji je pročelnik Pavle Kalinić istaknuo da su učinkovite javne politike najbolji način kako smanjiti štetu i negativne utjecaje katastrofa.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević rekao kako se spektar prijetnji, ugroza i rizika s kojima se suočava Hrvatska promijenio i proširio te da zagrebačka inicijativa može biti primjer i ostalim jedinicama lokalne i područne samouprave.
Od samog početka mandata pokrenuti su paralelni procesi izrade Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. Upravo Sustav domovinske sigurnosti mora omogućiti nalaženje primjerenog, optimalnog načina tretiranja svakog sigurnosnog rizika od značaja za nacionalnu sigurnost, kako u prevenciji tako i u smanjivanju učinaka štetnog događaja kada on i nastupi, kazao je Krstičević.
“Pred nama je puno izazova, ali i puno odlučnosti da izgradimo uključiv sustav, koji će biti u stanju integrirati sve sposobnosti, uključujući i javni i privatni sektor, udruge civilnog društva i građane, jer sigurnost je interes svih i svi imaju pravo i dužnost dati svoj doprinos jačanju sigurnosti”, rekao je ministar Krstičević i naglasio kako je za izgradnju Sustava domovinske sigurnosti “potreban partnerski odnos svih subjekata, odnosno partnerstvo za sigurnost, a ne ekskluzivnost i zatvaranje u svoja uska područja interesa”.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je da krize i katastrofe predstavljaju zajednički problem sustava te kao takvi zahtijevaju operativnu prilagodbu sigurnosnim izazovima.
“Moramo imati odgovor na globalni pritisak na okoliš. Održavanje ravnoteže, a ne maksimalno iscrpljivanje resursa jedini je način našeg održanja. Pri tome treba doći do zajedničke međuresorne, međudržavne i međunarodne suradnje. Naš manevar protiv kriza se svodi na prevenciju. Zato su javne politike naš jedini izbor, kazao je i dodao da je zadatak dionika predvidjeti sve potencijalne opasnosti i stvoriti doktrinu i organizacijsku strukturu koja će se uspješno nositi s ugrozom na strateškoj, operativnoj i taktičkoj razini”, kazao je Božinović.
Analiza požarne sezone ukazuje da sustav treba posložiti kako bi on u što kraćem vremenu odgovorio na potrebe trenutka, rekao je Božinović i dodao da EU intenzivno razmišlja o sustavu ranog upozorenja na opasnosti. Europa se javno postavlja kao lider u borbi protiv klimatskih promjena. Također, opredijelila se na objedinjavanje civilne zaštite i humanitarnog aspekta kriznih stanja i stvaranje koordinacijskih centara za odgovore na krizna stanja, kazao je Božinović.
Zamjenika ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanju Stjepan Huzjak kazao je da je najefikasniji onaj sustav kod kojeg rijetko dolazi do aktiviranja operativnih snaga. Nažalost, ove smo godine više puta bili u situaciji da su operativne snage morale aktivirati vrlo veliki dio svojih raspoloživih kapaciteta, dodao je.
“Neke od tih situacija možemo smatrati izvanrednim slučajevima, koji su se dogodili u vrlo atipičnim okolnostima, uz težak teren, jak vjetar, veliku količinu padavina i slično. Neki se nisu mogli prevenirati, no većim dijelom radi se o propustima, odnosno neprovođenju aktivnosti i neprihvaćanju uloga i odgovornosti u ostvarivanjima smanjenja rizika od katastrofa”, ocijenio je Huzjak.
Dodao je da ozbiljnost posljedica ovisi o našem izboru, a to se odnosi na način kako obrađujemo zemlju, kako i gdje gradimo naše domove, kakvu politiku provodima, kako upravljamo novcem pa čak i što učimo u školi. Prepoznavanje rizika zbog toga je postao sastavni dio planiranja razvoja, što je Hrvatska prepoznala ustrojavanjem Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa koja omogućuje okupljanje svih čimbenika koji mogu doprinijeti smanjenju rizika od katastrofa, i u koju se svi moraju uključiti, zaključio je Huzjak.
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Zdravko Petak naglasio je važnost javnih politika za suočavanjem društva s prijetnjama od katastrofa. Napomenuo je da se radi o politikama za zajednicu kao dijelu političkog života koji nije vezan uz borbu za vlast, nego koji teži racionalnosti, promišljanju i izboru između optimalnih strategija.
Jedan od dva temeljna aspekta dobrog upravljanja politikama su provedbeni kapacitet javnog upravljanja, a to je sposobnost vlasti da adekvatno formulira politike koje će omogućiti onome tko god bio na vlasti da se uspješno nosi s tim nevoljama od ugroza. Druga dimenzija se tiče polaganja računa građanima za tu provođenje politike, a u okviru toga građani moraju preko javnih kampanja biti dobro informirani o politikama kao i o tome kako se ponašati u kriznim situacijama, kazao je Petak.
Istaknuo je da javna vlast mora imati strateški kapacitet, a da su hrvatske strategije uglavnom nedjelotvorne. Istraživanje koje je analiziralo 87 strategija usvojenih do 2010. godine, pokazalo je da samo 15 njih ima sve elemente koji ih čine djelotvornima, istaknuo je.
Javne politike treba temeljiti na dokazima istraživača koji se bave tim pitanjima, te na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. No, najveći problem je provedbenost politike koja najviše ovisi o djelotvornosti vlade, međusektorske suradnje i suradnje s nižim razinama, kazao je Petak.
Istraživanja je pokazalo da je najveći problem hrvatske javne uprave kvaliteta strateškog planiranja, što je istaknulo 85 posto među 35 aktera jednog istraživanja koji se bave sustavom javne uprave. Politike morate planirati koje desetljeće unaprijed. Trebamo planiranje koje neće biti deklarativno i “za ladicu”, nego koje će biti provedbeni dokument za djelovanje vlasti, a poseban problem su krizne situacije, zaključio je Petak.
Profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirko Bilandžić rekao je da se Europska unija nalazi pred izazovom novih antiterorističkih javnih politika. Europu je zahvatila dramatična ekspanzija četvrtog vala terorizma na početku 21 stoljeća i nema indikatora da će se to promijeniti. Taj val većinom nazivaju religijski val terorizma, koji je povezan s islamom. Šokirani smo s onim što se događa u europskim metropolama, a što predstavlja 15 posto svih terorističkih akata u svijetu, istaknuo je Bilandžić.
Kazao je da je problem Europe da u njoj nema uvezenog terorizma i da su počinitelji imali putovnice europskih država, dok je uvezena ideološka platforma terorizma.
“Europa se nastoji suprotstaviti jednom novom paradigmom koja je po prvi u povijesti usmjerena na eliminaciju uzroka terorizma, odnosno antiterorističkom strategijom koja uključuje deradikalizaciju i proturadikaizaciju aktera. Strategija pokušava prevladati socijalnu isključenost koja dovodi do terorizma, kao i isključenost koja ostaje nakon odsluženja kazne počinitelja. Drugi aspekt nastoji intervenirati u društvo da se ne stvara radikalizacija, kako netko ne bi postao terorist”, kazao je Bilandžić.
