Popis sa 36 imena civilnih žrtava rata srpske nacionalnosti, koji je nedavno iznio vukovarski dogradonačelnik iz redova srpske manjine Srđan Milaković, pokušaj je izjednačavanja dvadesetak srpskih žrtava s tisućama ubijenih nakon okupacije Vukovara, pri čemu se na popisu nalaze i imena 15 vojnika i osoba stradalih izvan Vukovara, istaknuo je u četvrtak predsjednik Savjeta za branitelje grada Vukovara Tomislav Josić.
Milaković je izašao u javnost s nekakvim popisom za kojega se ne zna tko ga je napravio, rekao je Josić na konferenciji za novinare i pri tom izrazio žaljenje za svaku civilnu ratnu žrtvu, okarakteriziravši takva ubojstva zločinom za koji počinitelji moraju odgovarati.
Josić je predočio službenu dokumentaciju Haaškoga suda sa suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj iz koje je razvidno, kako je pročitao, da su s Milakovićeva popisa od 36 osoba njih 15 vojnici, 11 civili, za sedam osoba su navedena kriva imena i prezimena, a šest osoba je smrtno stradalo u Bršadinu, Vinkovcima, Trpinji, Veri i Dardi, kao i da su uz niz imena navedeni krivi datumi pogibije.
Naglasio je da su branitelji Vukovara branili grad i nisu napadali druga mjesta te da je i presudom Haaškoga suda Srbija označena kao agresor na Hrvatsku, odgovaralo to nekome ili ne. Neistinitom je ocijenio i Milakovićevu tvrdnju da je smrt vukovarskih civila srpske nacionalnosti dovela do rata.
Josić kaže kako mu nije jasno otkuda Milakoviću popis s nizom netočnih podataka te je pozvao sve, uključujući i medije, da iznose točne podatke o Domovinskom ratu.
Upitao je i zašto izostaje medijski interes s aktualnog suđenja u Osijeku o osnivanju koncentracijskih logora, što je temelj da zatočenici srpskih koncentracijskih logora zatraže odštetu.
Također je osudio Milakovićevu izjavu da je akcija “Oluja” bila etničko čišćenje te ocijenio da je država odgovorna jer je omogućila školovanje djece koja povijest ne uče na jednak način.
Domovinski rat je ocijenio temeljem hrvatske države, te poručio kako se “nažalost, i dalje tolerira zvijezda petokraka koja je uništila Vukovar, a što braniteljima itekako smeta”.
Na pitanje zašto haaške dokumente smatra relevantnim, a pojedine sudske presude političkim, Josić je istaknuo da se ne slaže sa svim odlukama Haaškoga suda, no to je jedini sud koji se bavio ratnim zločinima u Hrvatskoj, hrvatski sudovi na tu temu nisu odradili posao, a beogradski sud je učinio sve da zaštiti svoje okrivljenike.
Josić je, dopustivši slikanje predočenih dokumenata, potvrdio da je riječ o materijalima s haaškoga suda u kojima su imena oko 8000 žrtava iz vremena Domovinskog rata, a koristili su se u sudskim procesima.
