SVAKE godine u svijetu se proizvede gotovo 400 milijuna tona plastičnog otpada, a velik dio bačen je nakon samo nekoliko minuta korištenja.
Pregovarači se nadaju da će ove godine dogovoriti prvi svjetski sporazum o plastičnom onečišćenju, ali jednokratna plastika i dalje je jako popularna jer je jeftina i praktična, što ilustrira izazove s kojima je svijet suočen. Slijedi nekoliko primjera:
Bangkok
Na ulici Bangkoka prepunoj prodavača hrane, kupci čekaju u redu za popularne tradicionalne slastice.
Torte, zelene s listom pandana ili plave s leptir graškom, zapakirane su u prozirnim plastičnim vrećicama. Odmah do njih nizovi su taro pudinga u plastičnim kutijama.
Svaki dan to 40 godina staro poduzeće potroši najmanje dva kilograma jednokratne plastike.
“Plastika je jednostavna, praktična i jeftina”, rekao je 44-godišnji vlasnik tvrtke Watchararas Tamrongpattarakit.
Listovi banane bili su ranije uobičajeni za pakiranje hrane, ali su sve skuplji i sve ih je teže nabaviti. Uz to ih je koristiti jer se svaki mora oprati i provjeriti da nije probušen.
To “nije praktično za naš ritam prodaje”, rekao je Watchararas.
Tajland je počeo ograničavati korištenje jednokratne plastike prije pandemije, zatraživši od velikih maloprodajnih lanaca da prestanu dijeliti besplatne vrećice. Ali tu politiku velikim se dijelom ignorira, osobito kad je riječ o uličnim prodavačima hrane.
Tajland proizvodi dva milijuna tona plastičnog otpada na godinu, po tajlandskom ministarstvu za kontrolu onečišćenja.
Svjetska banka procjenjuje da se 11 posto plastičnog otpada ne prikupi nego spali, baci na odlagališta ili završi u rijekama i oceanu. Watchararas nastoji da kupci uzimaju manje vrećica, a neki sa sobom donesu vlastite posude ili torbe koje se mogu ponovno koristiti.
Ali Radeerut Sakulpongpaisal, njegov vjerni kupac 30 godina, rekla je da smatra plastiku “praktičnom” za korištenje.
“Isto tako razumijem utjecaj na okoliš”, rekla je. Ali “vjerojatno je lakše i trgovini i kupcima”.
Na tržnici Obalende, u srcu nigerijske ekonomske prijestolnice Lagosa, prazne vrećice za vodu pobacane su posvuda.
Svakoga dana Lisebeth Ajayi promatra kako deseci kupaca zubima poderu vrećice “čiste vode” i piju.
“Nemaju novca da si kupe vodu u boci, zato kupuju u vrećicama”, rekla je 58-godišnja prodavačica, koja prodaje boce i vrećice vode, sapune i spužve.
Dvije vrećice od pola litre vode prodaju se za 50 do 250 nairi (od 0.03 do 0.15 eura), u usporedbi sa 250 do 300 nairi za bocu od 7,5 decilitara. Otkako su se pojavile 1990-ih, vrećice za vodu postale su velik onečišćivač okoliša širom Afrike, ali i dalje su popularne za piće, kuhanje i čak pranje.
Gotovo 200 tvrtki u Lagosu proizvodi vrećice, a nekoliko stotina više ih reciklira plastiku, ali ponuda jako nadmašuje kapacitete u toj zemlji koja ima malo javnih kanti za smeće i malo drži do edukacije o važnosti očuvanja okoliša.
Lagos je u siječnju zabranio jednokratnu plastiku, ali to za sada ima slab učinak.
