U utorak je u Gradu Petrinji, Mošćenici, predjelu zvanom Kotar šuma održana konferencija za novinare Narodne stranke Reformisti – Podružnica Petrinja na temu „Nemilosrdna sječa šuma na području Kotar šume i nehumana devastacija lokalnih cesta“.
Konferenciji za novinare uz članove Narodne stranke Reformisti – Podružnica Petrinja nazočila je i Jasmina Robinić članica Središnjeg odbora Narodne stranke Reformista Sisačko moslavačke županije koja se tom prigodom, obratila novinarima:
„Ovakva nedjela predstavljaju velik problem privatnim obrtima koji se bave preradom drveta jer nažalost sva drvna masa odlazi iz Petrinje i naši obrtnici ne mogu zaposliti pune kapacitete. Mi smo siromašan grad, a na nama se bogate drugi. Do kad tako? Ovom konferencijom za novinare cilj nam je dati jasnu poruku da svoju drvnu masu želimo zadržati u svom gradu“ , kazala je Robinić.
Očito je, kako je počelo i kako vidimo, ni jedan kubik posječenog hrasta neće ostati na području Grada Petrinje odnosno u rukama naših lokalnih drvoprerađivača, i nedvojbeno možemo govoriti o svojevrsnoj eksploataciji ako ne i o pustošenju naših petrinjskih šuma, dodala je.
„Zar je logično da lokalna vlast ne zna od kuda odlaze posječeni trupci s njenog područja, da se sama sječa i izvoz obavljaju bez njezinog nadzora i da lokalni drvoprerađivači ne mogu dobiti ono osnovno za svoj rad, sirovinu, iako im je sama sirovina odnosno sama površina šume tako reći iza leđa.
Druga negativna strana ove priče su i posljedice koje tolika eksploatacija ostavlja na biljni i životinjski svijet, na cestovnu i kanalsku infrastrukturu koja će biti dovedena u takvo stanje nakon što procirkulira toliki broj teretnih vozila za čiju sanaciju mi nećemo imati dovoljno financijskih sredstava“, kazala je Robinić.
Izdvojila je i neke druge prirodne posljedice kao što su erozija tla i nastanak raznih klizišta, te kako je kazala, treći spektar priče, konkretni pokazatelji koji se odnose na bogastva prirodnih resursa na području Grada Petrinje i dobit koju lokalna zajednica ima od toga.
„Sa 141.000 hektara šume od čega se samo 37 posto prostire na području grada, Petrinja bi se bez problema mogla osloniti na smo drvo prerađivačku industriju i time ostvariti značajne prihode i parirati drugim gradovima koji svoj razvoj temelje upravo na preradi drveta.
No, zakonom o šumama predviđeno je da samo 5 % ukupnog prihoda prodaje šumskog etata ostaje lokalnoj zajednici što će reći, ako govorim konkretno, u Petrinji da je to oko 250.000 kn godišnje.
S tim godišnjim prihodom Petrinja neće moću ući ni u promišljanje o krpanju cesta i rupa koje će u najvećoj mjeri ostati nakon tolike cirkulacije teretnih vozila prilikom izvoza posječenih trupaca.
Mi smo pronašli rješenje za taj problem, a riječ je o promjeni zakonske regulative, konkretno o lokalnim šumama čime bi se i jedinicama lokalne samouprave omogućio kao prvo nadzor nad sječom šuma na njihovom području, zatim povećanje tog ukupnog prihoda od prodaje šumskog etata, povećanje kvote trupaca za same lokalne poduzetnike i time bi u stvari došlo do razvoja područja na kojima se eksploatacija i provodi“, kazala je Robinić.
Stava je da se u ovom, aktualnom trenutku, ne smiju propustiti blagodati koje se uživaju, a to je da je petrinjski gradonačelnik, ujedno i saborski zastupnik Darinko Dumbović lokalne interese zagovara i sa državne razine.
„To se već u jednoj situaciji, zajedno sa gradonačelnikom grada Delnice s kojim dijelimo ovaj problem o kojem govorim, obratio javnosti i ukazao na problem devastacije i eksploatacije šuma.
Sigurna sam da će uz već prepoznato lobiranje za sprječavanje odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori ući u još jednu novu bitku za Banovinu a to će biti bitka za naše šume, za naša prirodna bogastva“, kazala je.
Zapaitala se …. zašto ?!
“Zato što ne želimo da ovakvo gospodarenje Hrvatskih šuma guši investicijsku i poduzetničku klimu Grada Petrinje koju su poduzetnici prepoznali i došli ovdje.
Nije logično da jedan poduzetnik koji je obnovio i otvorio tri pogona sa vrhunskom opremom i zaposlio 180 zaposlenika u ovom trenutku bori se za nekakav najmanji postotak sirovine, kada mu je ona, možemo reći iza leđa.
Ne želimo da naši mladi koji su se skrasili u toj tvornici, koji su pronašli svoja odgovarajuća mjesta moraju već u ovom trenutku promišljati o pokušavanju traženja novih radnih mjesta ako ne i u inozemstvu, jer bi bilo žalosno da dođu u neku drugu zemlju i rade na našim trupcima koji su izvezeni u te zemlje.
Ne želimo ni da naš izvoz bude na način da prodamo sve što imamo, nego se želimo razvijati s tim što imamo, ne želimo ostati siromašni uz stoljetna prirodna bogastva, uz poduzetnike koji su prepoznali naša prirodna bogastva i došli ovdje raditi i razvijati se, kazala je Jasmina Robinić članica Središnjeg odbora Narodne stranke Reformista Sisačko moslavačke županije.”
